E. Coli je vrlo čest uzročnik bolesti probavnog trakta, a najčešće se javlja u uvjetima proizvodnje životinja u velikom broju gdje će, ako se pojavi, izazvati ogromne probleme u uzgoju te znatne štete. Međutim, E. Coli može odigrati značajnu ulogu u nastanku mastitisa, metritisa i agalakcije krmača (MMA sindrom) te nastanku entero-renalnog sindroma kod nazimica.
U pravilu, proljev koji se javlja kod prasadi posljedica je nekog od serotipova E. Coli.
Infekcija E. Coli najčešće se javlja kod mlađe populacije svinja: novorođene prasadi na sisi u prvih sedam dana po prašenju, prasadi na sisi iznad deset dana starosti i izlučene prasadi, neposredno nakon odbijanja od sise.
Kolibaciloza nastaje u uvjetima djelovanja različitih čimbenika koji utječu na smanjeni imunitet prasadi kao što je prenapučenost objekta uzgoja, nedovoljna količina kolostruma („prvo mlijeko“), miješanje prasadi iz različitih legla, promjena hrane i nagli prelazak na krutu hranu (koncentrat). Bakterija će kod zaražene životinje izazvati stvaranje toksina koji uzrokuju proljev, a proljevom životinja gubi tekućinu i elektrolite. Konačna posljedica biti će dehidracija i acidoza, a često potom i uginuće.
Najpogodniji uvjeti za nastup zaraze su nehigijenski uvjeti držanja životinja, opće stanje krmača i zaraženost E. Coli koja prelazi na prasad te NMA sindrom krmača. Isto tako, prijelaz na krutu hranu te preopterećen probavni trakt također će povoljno utjecati na nastup i širenje zaraze.
Simptomi se u pravilu javljaju naglo, a prasad može oboljeti već unutar 12-24 sata po prašenju te će se zaraza vrlo brzo proširiti. Takva prasad slabo jede, ima povećan abdomen, javlja se količni nemir, proljev bijelo-žućkaste boje, prasad dehidrira i mršavi, pogrbljeno se drži, dlaka mu je nakostriješena. Uginuće nastupa u pravilu unutar par dana. Kod starije prasadi bolest se javlja kod prelaska na ishranu krutom hranom, no proljev može biti manje intenzivan. Izlučena i starija prasad nešto će lakše preboljeti zarazu.
Terapija se provodi antibioticima i to po mogućnosti što prije, čim se pojave prvi simptomi bolesti i to u pravilu cijelog legla. Ako je moguće, bilo bi dobro prije tretmana napraviti antibiogram, no to zbog brzog širenja bolesti često nije moguće. Uz antibiotsku terapiju provodi se i potporna terapija uz nadoknadu tekućine i elektrolita.
Kao preventivnu mjeru iznimno je važno voditi brigu o higijeni objekta, smještaju, ishrani i zdravlju krmača. Prijelaza s mliječne na krutu hranu treba biti postepen. Neophodan je stalan nadzor nad svim životinjama i brza reakcija u slučaju pojave simptoma.
