Malina je vrlo poželjna voćna sorta za naše okućnice i vrtove jer je njena iskoristivost široka – može se koristiti svježa ili prerađena u sok, sirup, džem, marmeladu, kompot i dr.
Želimo li uspješno uzgajati malinu, trebali bismo joj osigurati uvjete koji su najbliži idealnima.
Uzgoju maline pogoduje relativno svježija klima i dosta oborina. Kako ima dosta plitko korijenje osjetljiva je na niske temperature kada na tlu nema snijega (-12 do -14° C). S druge strane, izboji će izdržati i niže tempera, od -16 do -24° C. Malina cvate dosta kasno, od sredine prema kraju svibnja, kada već gotovo da nema opasnosti od mraza, mada i i tada bude ponekog iznenađenja. Malini treba osigurati svijetao i sunčan položaj jer ne podnosi sjenu. Ukoliko je moguće, malinu treba uzgajati na blago nagnutom terenu čime se osigurava potrebno strujanje zraka, a treba pripaziti da na tlu nema stajaće vode što pogoduje pojavi i širenju bolesti. Što se tiče tla, malina voli plodno tlo, bogato humusom, koje je i dobre propusnosti. Tlo treba biti pH neutralno ili slabo kiselo. Najbolja gnojidba je organska (neko od organskih peletiranih gnojiva Italpollina) uz obavezno malčiranje kako bi se zaštitio plitak korijen od isušivanja. Kako tijekom vegetacije treba barem polovinu od ukupnih godišnjih potreba za vodom (cca. 800 mm) treba osigurati i dodatno navodnjavanje.
Prije nego se započne s pripremom tla za sadnju trebalo bi se uvjeriti u njegovu kvalitetu. Ozbiljni proizvođači će obaviti kemijsko ispitivanje tla, a svi ostali će se morati pouzdati u zapažanje (struktura tla, humus, manifestacije kiselosti – mahovina i dr.).
Prije sadnje tlo treba izravnati i obraditi ga na 40 cm dubine (preorati, prekopati). Za proljetnu sadnju pripremu treba obaviti najkasnije do jeseni, a ukoliko se sadi na jesen priprema se obavlja na proljeće.
Treba obaviti i osnovnu gnojidbu (meliorativna gnojidba) nekim od organskih gnojiva.
Sadnja se obavlja u pripremljene jamice te nakon toga međuprostor između sadnica treba dodatno obraditi kako bi se osigurala potreban vlažnost tla.
Sadnice se sade na razmak od 50 cm, s time da je razmak među redovima najmanje 1,6 m, a najviše do 3 m.
U pravilu, kada maline sadimo na okućnici, sadimo ih kao pojedinačne biljke. Ako ih sadimo u većem broju, dobro je postaviti armaturu koju čine stupovi visine 2,20 m, na razmak od 6-7 m (drveni) ili 8-10 m (betonski) te pocinčana žica debljine 3 mm – prva na visini od 30 cm, druga na 120-130 cm i treća na 180-190 cm.
U prvoj godini po sadnji biljka ima izboje koji onda u drugoj godini daju rod. Jači izboji se prikraćuju na visinu od 150 cm, a kraći se prikraćuju jače uvijek prije početka vegetacije.
PREPORUKA ZA GNOJIDBU ORGANSKIM GNOJIVIMA
- Frutortto 600-800 kg/ha
- Phenix 600-800 kg/ha
- Nutrimyr 10-6-4 folijarno u 2 tretmana 3-5 l/ha
- Nutrimyr 4-4-10 folijarno 1-2 tretmana 3-5 l/ha
- Oasi N11-S15 10 l/ha fertirigacijom
- vodotopiv kalijev sulfat po izboru fertirigacijom
- Myr Calcio za tvrdoću bobica 1-3 l/ha folijarno u zadnjoj trećini vegetacije
(potrebe za hranjivima: 110 kg/ha dušika, 50 kg/ha fosfora i 150 kg/ha klalija; jesensku gnojidbu obaviti Fruttortom,a u proljeće, 3 tjedna prije kretanja vegetacije, Phenixom).
Tijekom vegetacije, preporučamo obaviti “korekciju” folijarnim pripravcima:
- Trainer 1-3 l/ha tri puta
- Auxym 0,5-07, l/ha prije cvatnje, u cvatnji i 7 dana nakon toga
- Phosphit One 1-3 l/ha
- Scudo 0,1 l + Phosphit One 0,3 l/ha (1/100 l vode) kao preventiva i kurativa protiv svih gljivičnih oboljenja.
U pogledu zaštite, pročitajte i naš tekst Bolesti kupina i malina.