Mnoga se domaćinstva odlučuju na uzgoj krizantema za vlastite potrebe. Bez obzira radi li se o uzgoju na velikom površinama ili na malom vrtu – treba se pridržavati nekih pravila.
Jedno od osnovnih pravila ili zahtjeva u uzgoju krizantema je pridržavanje plodoreda. Uzastopna sadnja krizantema na istoj cvjetnoj gredici, što je česti običaj, uzrokovati će kumulaciju parazita i bolesti koje će ugroziti uzgoj.
Tlo treba na jesen pripremiti (proštihati), pognojiti po mogućnosti organskim gnojem, na proljeće gredicu treba fino obraditi te prihraniti gnojivom s većim udjelom fosfora.
Od štetnika, krizanteme najčešće napada lisna nematoda koje se javljaju za vlažna vremena, penjući se sa zemlje po biljci pa ćemo napad prvo primijetiti na donjim listovima, odakle se šire prema gornjim listovima.
Od bolesti izdvajamo napad gljive Pythium koja se najčešće javlja za vlažna vremena i visokih temperatura. Širi se od tla prema gore kao trulež, a uzrokuju propadanje biljaka.
Fuzarioze će napasti mlađe biljke napadajući vrat korijena na mjestima povreda time da prekidaju hranidbu biljke uslijed čega biljka ugiba.
Rhizoctonia solani takođe se javlja u opisanim uvjetima,a simptome ćemo primijetiti kao uvenuće biljke tijekom najtoplijeg dijela dana da bi se biljke preko noći oporavile.
Bijela trulež stabljike je posljedica napada gljive S. sclerotiorum koju uočavamo kao infekciju bazalnog dijela stabljike sadnica i to najčešće, iako do zaraze može doći i na drugim dijelovima biljke. Bolest se javlja i na odraslim biljkama.
Javljaju se gusjenica sovica, obični crveni pauk, kalifornijski trips, bolest latica, smeđa trulež, staklenička grinja i siva plijesan i to čak u završnoj fazi uzgoja!
Kod kemijskog tretmana štetnika i bolesti, što je najčlešći slučaj, osim nužnog OPREZA jer se radi o pesticidima, važno je znati da se u fazi pojave cvjetnih glavicai laticamože time izazvati tzv. fitotoksičnost kao neposredna posljedica primjene pesticida i to zbog nepoštivanja preporuka u pogledu koncentacije (količine sredstva) ili zbog neopreznog miješanja više preparata ili zbog naglog nastupa visokih temperatura.
Mlade biljke mogu češće oboljeti od bijele hrđe. U uvjetima visoke vlage ta bolest može u vrlo kratkom roku uništiti cijeli nasad. Bolešću mogu biti zahvaćeni svi dijelovi biljke, ali je najosjetljivije mlado lišće. na gornjoj strani lista između lisnih žila, prvo je pojavljuju male svijetlo-zelene i žućkaste pjege (1-5 mm u promjeru), a ta se boja s vremenom mijenja u smeđu. Te pjege se s vremenom spajaju u veću površinu. S donje strane se javljaju karakteristične bijelo-ružičaste izrasline veličine od 0,5 do 3 mm. Napadnu to lišće će se na kraju skvrčiti, uvenuti i otpasti.
U cilju efikasne zaštite, u prvom redu potreban je oprez kod odabira sadnog materijala (npr. nezaražene matične biljke). Značajna mjera je i odabir otpornijih kultivara kao i redovita kemijska zaštita. Proizvođači običavaju sadni materijal prije sadnje preventivno potapati u neku fungicidnu otopinu i se provodi termoterapija potapanjem u toplu vodu temp. 40°C u trajanju od 8 sati ili 35°C u trajanju od 48 sati. Tijekom vegetacije obavlja se redoviti pregled te preventivno i kurativno prskanje. Zbog pojave rezistentnosti neophodno je provoditi promjene u tretmanu izborom drugih pesticidnih proizvoda.
Lisna nematoda javlja se u uvjetima visoke vlažnosti i kod uzgoja na otvorenom i to već početkom kolovoza. napad se prvo primjećuje na donjim listovima kao tamne promjene koje omeđuju lisne žile. Listovi će se posušiti i pocrvenjeti, ali neće otpasti već se ostati visjeti na stabljici. Nematodu je moguće uspješno suzbijati ili prskanjem ili zalijevanjem nekim od preporučenih pesticida.
Iznimna vlažnost može pogodovati i kasnijoj pojavi nekih biljnih bolesti napr. na laticama (Botrytis, Stemphylium),a ranije spomenuta smeđa trulež sve je učestalija. Tu bolest nikako ne bi smjeli zamijeniti s također gljivičnim oboljenjem koju izaziva gljivica Botrytis cinerea koja će napasti još neotvorene cvjetove,a što će imati za posljedicu trunjenje cvjetnih pupova. Trulež se može razviti i na stabljici i listovima. Pojava te bolesti nu neposrednoj je vezi s jakim oborinama, visokom vlažnosti i pojavom magle u rujnu.