Izgradite vlastiti VRTNI RIBNJAK, a po savjet i sve što vam za to treba, dođite u GRA-MU.
1. PRIPREMA I GRADNJA
Najbolje vrijeme za gradnju ribnjaka je proljeće. To je važno zbog toga jer je najpogodnije vrijeme sadnje biljaka kada je temperatura vode iznad 15 stupnjeva C, a u proljeće su biljke najsnažnije pa će se brzo “primiti”. To možete uraditi na jesen, ali sadnju biljaka odgodite za proljeće.
Da bi ribnjak bio lijep mora biti površine barem 10 kvadratnih metara (npr. dimenzije 3,2 x 3,2 m). Najdublji dio ribnjaka je otprilike 1 m, a površina tog dijela ribnjaka je cca. 2 kvadratna m. To je zbog toga jer voda ni pri -20 stupnjeva C na toj dubini neće smrznuti već će se održavati konstantna temp. od +4 stupnja C, što je idealna temperatura za prezimljavanje riba. Nikako nemojte zimi grijati vodu. To zbog razloga koje smo naveli i činjenice da će zbog promjene temperature ribe doživjeti šok i uginuti.
Ribnjak je najbolje smjestiti na sunčanom mjestu, ali nikako ne ispod drveća jer će ga lišće stalno zagađivati, a korijenje praviti štetu.
Da li ćete odabrati gotov plastični ribnjak ili ćete ga sačiniti sami od folije, stvar je osobnog izbora.
Gotovi PE ribnjaci imaju određenu prednost jer su čvrsti, a i manje je truda oko postavljanja.
Ribnjaci obloženi folijom također imaju svoje prednosti. Niste ograničeni prostorom i oblikom niti dubinom. Kod toga upozoravamo da je idealna debljina PE (poliuretan) folije između 0,5 i 1,5 mm. Slojevita PE folija nije prikladna.
Gumirana EPDM folija također se koristi, ali je skuplja.
Ceradu nikako ne preporučamo jer sadrži otrovne metale (kadmij).
U svakom slučaju, tražite foliju koja je otporna na UV zračenje i smrzavanje (do -30 stupnjeva C) te bezopasna za ribe i bilje.
Prije nego krenete u nabavku svega što vam je potrebno ili uopće počnete s radovima – savjetujemo vam da nacrtate skicu u tlocrtu i presjeku kako biste točno znali što i kako raditi. Time ćete si uštedjeti puno vremena i osloboditi velike muke. Napravite i detaljan raspored biljaka, kamenja i opreme.
Što se tiče oblika – granica je samo vaša mašta. Dakle, sve što zamislite možete i izvesti.
Prvo iskopajte jamu. U jami napravite nekoliko razina. Razmak između terasa ne smije biti strm (npr. min. 50 cm visine na dužni metar). Rubovi ribnjaka moraju biti jednake visine, a to možete provjeriti “vodenom vagom”.Već pri iskopu osigurajte istjecanje suvišne vode, a to učinite postavljanjem plastične cijevi kojom će istjecati suvišna voda u unaprijed pripremljen pješčani kanal. Cijev učvrstite i obložite kamenjem. Kanal kamuflirajte zemljom i travom. 
Foliju postavljajte za topla vremena jer je ona tada podatnija. Primite foliju po rubovima i rastegnite je preko jame. Polagano je spustite i izravnajte da dobro nalegne. Poravnajte rubove na “padinama”. Prije postave folije, dno možete obložiti pijeskom, a nakon postava rubove učvrstite travom obraslom zemljom. Pri namještanju folije možete po njoj hodati kako bije lakše izravnali, ali pazite s kakvom obućom hodate da ne presiječete foliju. 
Na dno stavite podlogu od pijeska debljine ne više od 1 cm. Mjesta na koja ćete posaditi biljke (terase) prekrijte šljunkom debljine 5-8 cm. Strme dijelove prekrijte kamenjem. Najvišu terasu nemojte posipati pijeskom, a na dno nikako ne stavljajte zemlju!. Prvo ribnjak napunite vodom, a tek potom učvrstite rubove!
2. PUNJENJE VODOM
Pri prvom punjenju vodom, ribnjak se ne puni do kraja već do 2/3 potrebne količine. Naime, neophodno je da se folija polako prilagodi podlozi. Potom vodu tretirajte odgovarajućim sredstvom i tek tada ribnjak napunite do kraja.
Zabilježite koju količinu vode ste ulili praćenjem vodomjera. To je važno jer kasnije pri korištenju sredstava za održavanje ribnjaka sve ovisi o količini vode!!!
Pri punjenju ne koristite jaki mlaz. Za punjenje koristite široku posudu koju stavite na dno ribnjaka i u nju polako puštajte vodu.
Voda u vašem ribnjaku stalno će biti izložena nečistoćama. Stoga je treba pripremiti i održavati.
Pri prvom punjenju (i kasnije kod izmjene vode i obilnih kiša ) koristite neko od sredstava koja sadrži kloride, B vitamin i dodatke za čišćenje vode npr. SERA KOI PROTECT. Za bistrenje vode koristite npr. SERA POND CRYSTAL koje olakšava filtriranje. Redovito suzbijate alge pa za to možete koristiti sredstvo npr. SERA PONDMORENA. VAŽNO: nakon što ste ribnjak napunili vodom do 2/3, dodajte 1 dozu sredstva SERA KOI PROTECT te dvostruku dozu sredstva za suzbijanje algi. Potrebnu dozu izračunajte prema uputama i količini vode.
Potom stavite pijesak na najgornju površinu u ribnjaku i dopunite ribnjak vodom do kraja. Ponovno tretirajte ribnjak prema uputama. Za dugotrajni učinak možete iskoristiti sredstvo SERA POND BIOPEAT.
Nakon toga pustite ribnjak na nekoliko dana. Potom učvrstite foliju po krajevima i postavite filtere. Koju ćete opremu koristiti – o tome zatražite savjet stručnjaka u prodaji (kakav i koliko filtera, UV lampa, pumpe, fontane…).
3. SADNJA BILJAKA
Biljke u ribnjaku nisu samo ukras. One stvaraju i neophodan kisik te služe kao skrovište ribama i drugim životinjama.
Kada je riječ o biljkama, grubo ih možemo podijeliti u nekoliko grupa: podvodne, plutajuće, plivajuće, biljke za muljevite te močvarne dijelove ribnjaka.
Od podvodnih biljaka izdvajamo: vodenu kugu, tvrdi rogolist, vodenu zlaticu i mješinku.
Biljke za muljevita područja, plitku vodu i rubna područja su: grčica, potočni blaženak, močvarna kaljužnica, crvena vrbica i vodena perunika.
Lopoči su plutajuće biljke. No pazite da ne pretjerate u količini lopoča koji lako mogu prekriti cijeli ribnjak. Ograničite ih na jedan dio ribnjaka.
Za Koi ribnjake predlažemo npr. velike lopoče jer su otporni.
Već smo rekli da je najbolje vrijeme za sadnju biljaka proljeće (od travnja pa sve do kolovoza).
Preporučamo sadnju podvodnih i plutajućih biljaka u posebne košarice zbog lakšeg eventualnog premještanja. Košaru obložite grubim platnom i napunite ju pijeskom ili šljunkom i tek tada je posadite. Da bi pomogli biljkama u rastu, u košaru blizu korijena stavite prihranu (npr. 2-3 tablete SERA POND FLORENETTE TABS). To su sredstva koja pomažu odnosno pospješuju rast biljaka, a omogućuju da biljke na optimalan način troše hranjive tvari. Nakon što ste posadili biljke, pustite ribnjak barem 3 tjedna da se stabilizira. Tek nakon toga u ribnjak možete pustiti ribe.
Iznimno je važno da su svi uvjeti u vodi konstatni: tvrdoća 6-16 stupnjeva dH i karbonatna tvrdoća 5-10 stupnjeva dH. Ukoliko su KH vrijednosti ispod 5 stupnjeva dKH može doći do drastičnih promjena u u pH vrijednosti. Rast algi i kisele kiše mogu znatno poremetiti pH vrijednosti. Stoga predlžremo redovitu kontrolu tvrdoće vode sa npr. SERA Gh-TESTOM i SERA kH TESTOM. Ako je potrebno povećati tvrdoću vode na najmanje 6 stupnjeva dGH i 5 stupnjeva dKH predlažemo koristiti SERA POND BIO BALANCE.
4. RIBE
I konačno ono zbog čega smo sve ovo radili – ribe! Karasi i Koi najljepši su primjerci, to je izvan svake sumnje. Predlažemo da za početak u ribnjak pustite samo nekoliko riba, npr. 2-4 komada, a s vremenom povećavajte broj riba kako biste omogućili da u ribnjaku bude dovoljno korisnih bakterija koje će pomoći u razgradnji ribljih izlučevina. Razdoblje “čekanja” možete skratiti pripravkom SERA KOI BIO CLEAR.