Našem članku o E.Coli dijelom smo skrenuli pozornost na uginuće prasadi i druge probleme u proizvodnji.
Kritični moment je razdoblje nakon prašenja kada se javljaju najveću gubitci pa ako oni prelaze 10% može se smatrati da će oni utjecati na konačan proizvodni rezultat koji bi onda sasvim sigurno mogao biti negativan. Načelno se može reći, da uginućem (gubitkom) svakog od praseta se izgubi 40 kg hrane, ali i dio pripadajućih troškova (smještaj/amortizacija, lijekovi, rad i drugi troškovi). Statistike kažu da najveći broj prasadi (oko 80%) ugine tijekom prašenja i u prvom tjednu laktacije.
Na gubitke tijekom spomenutog kritičnog razdoblja utječe nekoliko čimbenika.
Nepravovremeno uzimanje kolostruma glavni je razlog gubitaka.
Kolostrum je oblik mlijeka koji stvaraju mliječne žlijezde sisavaca u kasnoj trudnoći. Sadrži veliku količinu bjelančevina i antitijela čime prasad stječe tzv. pasivni imunitet. Zato prasad odmah po prašenju mora posisati mlijeko vlastite majke.
Ukoliko prasad ostane bez majke, kolostrum se može zamijeniti kravljim kolostrumom, ali je on nešto slabiji. Prasadi se i injekcijom može dati pripravak gamaglobulina.
Kolibaciloza će se pojaviti u nepovoljnim uvjetima uzgoja (okolišni, hranidbeni i imunitetski). Proljev utječe do 1/5 ukupnih gubitaka kod sisajuće prasadi,a javlja se u prvih 5-10 dana, u dobi od 3 tjedna kada prasad još nema aktivni imunitet te u prvom i drugom tjednu nakon odbića .
E. Coli će se javiti uvijek kada za to postoje nepovoljni uvjeti, bilo da se radi o nedovoljnoj ishrani, neadekvatnom smještaju, lošim higijenskim uvjetima, stres i dr., ali i negativan utjecaj pasmine
Odmah iza uzroka koji se odnosi na nepravovremeno uzimanje kolostruma, uzrok najčešćeg uginuća u fazi laktacije je gladovanje prasadi. To se naročito odnosi na manju, nedoraslu prasad iz velikih legla koja teško dolazi do hrane. Tome se doskače rasporedom viška legla u legla s manjim brojem prasadi.
Ukoliko su temperature u boksovima niže od traženi, to će također biti razlog uginuća jer će nedorasla prasad teško uspostaviti termoregulaciju. Posljedica toga je brzi utrošak energije i pad u stanje hipoglikemije. Otpornost sisajuće prasadi u takvim nepovoljnim uvjetima je smanjena pa su ona podložnija bolestima. Stoga je u tim okolnostima od iznimne važnosti stalna prisutnost čovjeka u prasilištima te poduzimanje pravodobnih mjera kada se uoče problemi.
