Siva plijesan vinove loze je jedna od najraspostranjenijih bolesti vinove loze koja se javlja svake godine, s većim ili manjim intenzitetom. Njezin uzročnik je patogena gljivica Botrytis cinea Pers.
ŠTETE
Bolest izaziva velike štete u našim vinogradima. Štete koje pri tome nastanu su u prvom redu direktne vidljive kroz smanjeni urod, ali postoji i indirektna šteta koja se odražava na smanjenoj kvaliteti mošta i vina.
Najizrazitiji pojavni oblik ove bolesti je pojava sivog micelija i propadanje grozdova u jesen pred berbu za vlažna vremena. Pod povoljnim uvjetima bolest se brzo širi s jednog grozda na drugi. Ako je vrijeme suho, zaražene bobice i grozdovi se jednostavno osuše.
SIMPTOMI BOLESTI
Bolest se može javiti i u proljeće kada dani postaju topliji. Ako takvo vrijeme potraje nekoliko dana uz prisutnost vlage, sigurno će doći do pojave bolesti na zelenim dijelovima biljke. Na licu lista se pojavljuju sive pjege koje će nakon nekog vremena potamnjeti, a kod nekih sorti kao npr. kod Silvanca, zaraza se javlja i na peteljkama što će imati za posljedicu otpadanje cvjetova. Zaraziti će se i bobice, osobito pred kraj lipnja i početkom srpnja mjeseca, a zaraza se manifestira u obliku sive presvlake na njima.
ZAŠTITA
U borbi protiv ove bolesti iznimno je važna preventiva koja započinje već u fazi odabira sorte vinove loze pa je preporuka da se izaberu upravo one koje su otpornije na ovu bolest (tolerantne), a to su one koje su manje bujne. Kod odabira položaja vinograda treba obratiti pozornost na to da se osigura stalno provjetravanje (protočnost zraka) redova čime se smanjuje prisutnost vlage kao važnog preduvjeta za nastanak i širenje bolesti. Važna je mjera pravodobno uklanjanje zaperaka i listova oko grozdova, optimalna gnojidba te naravno zaštita u prvom redu od pepelnice i grožđanog moljca.
U poduzimanju mjera zaštite ključna je pravodobna intervencija. To se može procijeniti primjenom nekoliko metoda.
Tzv. klimatska metoda podrazumijeva praćenje vlaženja grozda i ako je on vlažan bar 15 sati pri temperaturi zraka između 15 do 20°C znači da su stvoreni uvjeti za zarazu te treba krenuti za zaštitom. Tzv. kombinirana metoda uključuje tretman od cvatnje do zatvaranja grozda, nakon čega se vrijeme i potreba prskanja određuje primjenom klimatske metode. Treća – epidemiološka metoda podrazumijeva procjenu postotka zaraze boba u vrijeme berbe. Međutim, najprisutnija je fenološka metoda čijom primjenom se zaštita provodi po razvojnim fazama vinove loze:
- Pred cvatnju za osjetljive sorte odnosno, odmah nakon cvatnje
- Pred zatvaranjem grozda
- U fazi šaranja ili omekšavanja grozda i
- 3-4 tjedna pred berbu.
Dva tretiranja se obično provode fungicidima širokog spektra (istovremeno suzbijanje plamenjače), a za posljednja dva tretmana koriste se specifični botriticidi. U zadnjoj fazi treba paziti na karencu pesticida!
