Postoji pravilo – u rezudbu krećemo kada prestane opasnost od niskih temperatura jer će rane od rezidbe u takvim uvjetima slabo zacjeljivati. Ukoliko neželjene i manje izboje niste uklonili tijekom ljeta, u krajem zime – u rano proljeće ćete imati više posla.
Zapušteni nasad nikada nećemo smjeti “dovesti u red” odmah – istre godine, već postepeno na način da se cca 1/4 krošnje oreže svake godine, s time da je vrhove potrebno orezivati jače.
Starija stabla se uvijek orezuju jače, dok se mlada orezuju manje odnosno slabije.
Rez mora biti ravan i gladak.
U biti postoje dva oblika rezidbe: rez za prorjeđivanje i rez za skraćivanje. Prorjeđivanjem se uklanjaju cijele grane do mjesta rasta druge grane čime se postiže daljnji rast bez izbijanja velikog broja tzv. vodopija. Time se krošnja otvara, što ej važno radi osiguranja uvjeta ravnomjerne osvjetljenosti krošnje i njenog prozračivanja. Skraćivanjem se uklanja dio grane tako da se ona skraćuje na željenu duljinu. Time se utječe na razgranjivanje izboja ispod mjesta reza.
LIJESKA
Lijeska je jednodomna voćna vrsta, muški i ženski cvjetovi su razdvojeni, ali se nalaze na istom izboju.
Kod ljeske je teže razlikovati generativne (deblji) od vegetativnih pupova (šiljsti i manji).
Lijeska rodi na jednogodišnjim izbojima.
Uvriježeno je mišljenje da lijesku ne treba orezivati. Upravo suprotno – orezivanje tijekom mirovanja imati će utjecaj na rast slijedećeg proljeća, dok će se tijekom proljeća i ljeta obavljati orezivanje uklanjanjem zeljastih izbojaka.
Za dobru rodnost, ljeski treba osigurati dobru osvjetljenost unutrašnjosti krošnje što će utjecati na bolje zametanje generativnih pupova. Upravo to se postiže kvalitetnom rezidbom – uklanjanjem tzv. vodopija koje rastu kroz sredinu krošnje s donjeg dijela krošnje, uklanjanjem izbojaka koji zasjenjuju unutrašnjost krošnje i uklanjanjem izbojaka koji se međusobno križaju ili su preblizu jedan drugome.
Nakon 10 do 12 godina, kod ljeske slabi vegetativni rast pa je potrebno jaće orezivati kako bi se postigao jači vegetativni rast o održao prinos.
Lijeska je osjetljiva na bolest bakterioze te će biti neophodno uklanjati zaražene dijelove biljke, ali i obavezno dezinficiranje reznog alata jer se bolest prenosi i njime! isto tako, neophodno je uklanjanje grana slabijeg rasta, preniske grane, grane prekrivene mahovinom kao i sve grane koje smetaju za provođenje mjera zaštite ili ophoda mehanizacijom, ukoliko se radi o većem nasadu.
Kod većih nasada, struka preporuča orezivanje na način da se godišnje obavi orezivanje samo 1/5 nasada ili da se svakih pet hodina ukloni oko pola rodne površine, što će imati za posljedicu smanjen urod iduće godine, ali će se urod znatno povećati slijedećih godina!
BADEM (BAJAM)
Badem se orezuje za vrijeme mirovanja, a zelenom rezidbom se obavlja korekcija tijekom vegetacije.
Kod orezivanja badema, zbog njegove osjetljivosti na niske temperature, ostavlja se nešto više rodnih izbojaka nego je to potrebno za normalan urod.
Badem je sličan je po izbojima breskvi – ima svibanjske kitice, kratko rodne šibe i duge mješovite šibe. No, za razliku od breskve, kod badema su zastupljenije svibanjske kitice na kojima je većina uroda, s time da rodi i na dugim mješovitim šibama.
Cvjetovi badema su dvospolni, čime se razlikuje od ljeske.
Rezidbom se moraju ukloniti izboji krivog smjera rasta te oni koji su izrođeni ili bolesni. Svrha ove rezidbe je dobivanje prozračne krošnje, ali i sprječavanje pojave ogoljavanja drveta.
Kako bi se potakla veća rodnost, orezuju se plodne grančice i to prorjeđivanjem, a ne kraćenjem.