Vrijednost svjetskog tržišta ekoloških proizvoda naraslo je do gotovo 100 milijardi USA dolara. U Hrvatskoj, prema nekom istraživanjima, svaki drugi građanin odlučuje se za kupnju nekog od eko-proizvoda.
Sve više poljoprivrednika uzgaja ekološki te je i sve više poljoprivrednog zemljišta na kojem se organizira ekološka proizvodnja.
KONVENCIONALNA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA
Nije sporno da je konvencionalna poljoprivredna proizvodnja iznimno efikasna što je postignuto specijalizacijom proizvodnje, uporabom mehanizacije i kemijskih sredstava, specijalnih novokreiranih sorti, ogromne energije i potrošnje vode. No to podrazumijeva i visoke ulazne troškove.
Konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju karakterizira intenzivna primjena mineralnih (umjetnih) gnojiva te kemijskih preparata, u prvom redu pesticida što dovodi do ogromnih problema koji se očituju u osiromašenju tala, uništenju eko-sustava i do globalnog onečišćenja okoliša. Posljedice koje ostavlja konvencionalna proizvodnja na žalost su trajne i to dovodi cijeli sustav takve proizvodnje, bez obzira na efikasnost, pod sumnju.
INTEGRIRANA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA
Prijelazni oblik prema održivoj proizvodnji je integrirana poljoprivredna proizvodnja koju karakterizira uravnotežena primjena agrotehničkih mjera uz minimalnu uporabu kemijskih preparata. Specifično je za ovu vrstu poljoprivredne proizvodnje je to da je normirana odnosno, propisima uređena.
EKOLOŠKA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA
Ekološka poljoprivredna proizvodnja je sustav koji uključuje različite oblike mjera i postupaka čiji je cilj održiva proizvodnja sa što manjim posljedicama na ekološke sustave uz primjenu najrazličitijih metoda koje isključuju primjenu mineralnih gnojiva i pesticida, a štite tlo i okoliš općeniti. To je sustav koji je detaljno pravno reguliran i kontroliran.
Temeljni je cilj ekološke proizvodnje maksimalna zaštita zdravlja i života ljudi i zaštita okoliša. Daljnji ciljevi su staviti pod nadzor primjenu mineralnih gnojiva i pesticida, teških metala, potencijalno toksičnih elemenata, biostimulatora, atrazinskih herbicida, poliklorirane bifenile, nitrite, lijekove te sjemenski i sadni materijal proizveden na konvencionalni način te, što je iznimno važno, eliminirati iz uporabe GMO bilo kojeg porijekla.
Regulativa koja se odnosi na ovo područje je relativno obimna, počinje od propisa na razini EU (uredbe) te se nastavlja na nacionalnu regulativu zemlja članica (zakoni, podzakonski propisi, različite mjere).
POTICANJE EKOLOŠKE PROIZVODNJE I PRIJELAZ NA EKOLOŠKU PROIZVODNJU
Mjere ekološke proizvodnje odnose se na sve faktore takve proizvodnje, od tla preko vode, zraka, biljaka, životinja do čovjeka.
Prema propisima, ukoliko se neko gospodarstvo odluči, prijelazno razdoblje s konvencionalne na ekološku poljoprivrednu proizvodnju je 1-3 godine. Mjere se provode od trenutka uključivanja u sustav, temeljem plana prijelaza na ekološku proizvodnju.
Zahtjevi su: plodored, uporaba organskih gnojiva i komposta, odabir otpornih vrsta i kvalitetnog sjemena i sadnog materijala, korištenje metoda zastiranja tla i mehaničkog uništavanja korova, higijena i dezinfekcije strojeva, provođenje bioloških mjera zaštite, uzgoj korisnih vrsta, pospješivanje boravka korisnih životinja, sjeme koje se koristi u proizvodnji mora potjecati iz ekološke proizvodnje, kod odabira biljnih vrsta prednost se daje autohtonim vrstama, održavanje plodnosti i biološke aktivnosti tla itd.
EU je donijela nove propise kao odgovor na izazove koji proizlaze iz ubrzanog rasta tog sektora te kako bi se osigurao učinkovit pravni okvir za poljoprivrednike. Ti propisi stupaju na snagu 01. siječnja 2022. godine (odgođeno s 01. siječnja 2021.) – link https://ec.europa.eu/info/food-farming-fisheries/farming/organic-farming/organics-glance_hr
I na poslijetku, Gra-ma je slijedeći i trendove i potrebe tržišta razradila vlastiti sustav (GRAMA EKO) te u prodaju uvela niz proizvoda koji se primjenjuju u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i praktični su za primjenu u vrtu, od gnojiva do posebnih preparata koji se primjenjuju u zaštiti od bolesti i nametnika.