Izgled travnjaka svima nam je važan jer je on ogledalo našeg vrta ili okućnice. I o njemu brinemo kao i o drugim nasadima. Gnojimo ga, prorahljujemo, čistiomo od korova i lišća, ali ga treba štititi i od bolesti. Naime i travnjaci oboljevaju.
MIKOZE
Radi se o gljivičnom oboljenju (parazitske gljive) koje se širi s biljke na biljku ili neizravno – pomoću prenositelja.
SJETVA
Mikoze se mogu javiti i u sjetvenom razdoblju zbog toga što je već sjeme zaraženo ili se bolest javila nešto kasnije poslije sjetve iz drugih razloga (prevelika vlažnost tla, loša priprema, pre gusto sijanje, sjetva po vrućini…).
Uzročnici bolesti su najčešće gljiva Pythium, Fusarium, Helmintosporum i Rhizoctonia.
Posljedica je napada loša klijavost (isklijavanje), a potom i slaba obraslost travnjaka.
Najlošije u takvom napadu prolaze trave Agrostis i Festuca.
POSTOJEĆI TRAVNJACI
Najčešći uzročnik bolesti već uzgojenih travnjaka je gljiva Rhizoctonia solani i R. cerealis. Bolest najčešće prepoznajemo kao smeđu pjegavost. Bolest uzrokovana R. solani se javlja na temperaturama višim od 25°C, a uzrokovana je gljivom R. cereali već kod 10-20°C. Prepoznajemo je kao smeđe pjege na vrhovima listova trave. Razvoju bolesti pridonosi manjak hranjiva kao i visoka vlaga zraka bez vjetra.
Pythium ultimum ili trulež javlja se na korijenu pa će trava izgledati kao da je uvenula (trava prvo posivi pa se pretvori u sluzavu masu). Uzrok (najčešći) je u prevelikoj vlazi u tlu kao i visoke temperature zraka (više od 30°C). Jedna od mjera borbe protiv ove bolesti je prozračivanje tla kako bi se manjila vlaga u tlu.
Fusarium, Fusarioze ili snježna plijesan je također česta bolest kojoj naročito podliježu trave širih listova kao npr. agrostis, Lolium, Poa. Najčešće se simptomi javljaju već nakon zime, a pogoduje joj zbijeno i vlažno tlo. Svjetlosmeđe površine promjera 3-5 cm u rano proljeće su najbolji pokazatelj pojave te bolesti. Kako vrijeme prolazi ti kolobari postaju veći. Znakove pojave te bolesti vidjeti ćete na jesen kao svjetlosmeđe mrlje. Bolest će se naročito razviti tijekom lošeg i kišovitog vremena i proljeće. I tu će prozračivanje travnjaka biti dobra preventivna mjera, kao i da zadnja košnja bude što niža. Prihrana treba biti naglašena na većoj količini kalija, a manje dušika, ako je moguće i bez njega). Preporuča se i tretman sistemičnim fungicidima na bazi carbamida.
Sclerotonia ili pjegavost javlja se u pravilu u loše dreniranim i previše vlažnim tlima. Pojavljuju se žućkaste okrugle površine promjera 12-15 mm te se one povećavaju na promjer od 50 mm. Među odumrlim listovima vidjeti ćete bijeli micelij. Bolest se javlja u loše dreniranim travnjacima pa tome treba obratiti pozornost, a pomoći će i prihrana dušikom u rano proljeće i ljeto. No, tu treba biti pažljiv! K tome biti će neophodno koristiti neki fungicid na bazi karbendazima.
Ophiobulus ili crna noga (crni bus) vrlo je raširena bolest koja se javlja krajem ljeta i u jesen (i zimi bez snijega) u obliku zagasitocrvene ili brončane boje travne površine promjera 50-100 mm pa i šire. Tijekom širenja bolesti u sredini ostaje površine bez trave. Preventiva je praćenje kiselosti i dizanja pH-a vrijednosti (kalcifikacija) te odgovarajuća prihrana. Kemijska sredstva ne daju očekivane rezultate.
Antrakosa se manifestira kao zaostajanje u rastu i odsutnost lijepe zelene boje travnjaka. Posljedica je odumiranje trave. Kao mjeru sanacije ili “liječenja” predlaže se otklanjanje prevelike zbijenosti tla.
Crvena nitavost ili Corticium (smeđa trulež) vrlo je česta bolest koja se javlja u vrijeme jakih kiša u jesen i u proljeće. U početku se javlja kroz male osušene površine koje se šire i povezuju. U prvoj fazi napada bolesti micelij gljive je ružičast da bi kasnije poprimio crvenu boju koralja. Mjere borbe protiv te bolesti su odgovarajuća prihrana (dušik te kalij i fosfor) te izbjegavanje preniske košnje. Tretira se organskim fungicidima.
Smeđa pjegavost (Corticium solani ili Rhizoctonia solani) manifestira se kao prisutnost okruglih smeđih površina odumrle trave koje se šire za vrijeme vlažnog vremena. Mjere borbe su uravnotežena prihrana kao i odgovarajuća odvodnja i prozračivanje. Od kemijskih sredstava dobro je primijeniti hormonske preparate (benodanil).
Vještičji prsten (Svijetla prstenavost, Marasmius) javlja se u obliku koncentričnih krugova koji su izvana (rub) tamnozeleni, a iznutra smeđi. Javlja se na laganim i hranjivima siromašnim tlima pa tome treba posvetiti pozornost (prihrana, prozračivanje). Kao mjera liječenja predlaže se uklanjanje zaraženog tla i dosijavanje.
PREPORUKE
Dakle, mjere se svode na mjere predostrožnosti kao liječenja odnosno, eliminacija bolesti. Neke smo naveli, a niže možemo preporučiti i neka od kemijskih sredstava koje treba (ipak!) uzeti s mjerom opreza:
- smeđa trulež – prskanje kaptanom ili folpetom
- pitujumsku palež – prskanje preparatima na bazi benalaksila, metalaksila i propamokarba (Galben – M WP, Ridomil gold MZ WP, Previcur 607 SL i dr.)
- snježna plijesan ili žablje oko – za prskanje je dobro koristiti fungicide Tit 250 EC, Gong EC, Duet SC, Sportak 45 EC
- sklerotinjska pjegavost – prskanje Folicurom 250 EW, Tit 250 EC, Kidan SC, Lupo SC.
Preporuke za prskanje svakako uzmite s velikim oprezom, osobito ako često boravite na travnjaku odnosno, ako imate djecu!!! Sva navedena sredstva su pesticidi s određenom karencom (najčešće 21 dan). Poštujte preporuke i mjere opreza date od strane prodavača i istaknute uz proizvod.