GLJIVIČNE BOLESTI
Najraširenije i najpoznatije gljivične bolesti šljive su palež cvijeta i mladica te trulež ploda ili Monilia, potom hrđa Tranzschelia, plamenjača ili narančasta pjegavost Polystigma te šupljikavost lišća Stigmnia.
Palež cvijeta i mladica javlja se na svom koštićavom voću pa tako i na šljivi, a javlja se u uvjetima prohladnog i vlažnog vremena, a trulež plodova se javlja kod osjetljivijih sorti (President i Califortnia blue) te je povezana i s napadom uzročnika crvljivosti. Nešto su tolerantnije sorte kao što su Čačanska ljepotica, Čačanska rana i Čačanska najbolja.
U zaštiti treba započeti preventivnim prskanjem nekim od fungicida i to prije duljeg kišnog razdoblja i to u vrijeme cvatnje i zriobe plodova. Poslije cvatnje i u vrijeme intenzivnog razvoja tek zametnutih plodova preporuča se primijeniti u 1 do 2 navrata neki od organskih površinskih fungicida.
Naša domaća sorta Bistrica (Požegača) je jako osjetljiva na hrđu lišća šljiva dok je npr. sorta Stenly otpornija. Bolest se manifestira kroz opadanje lišća tako da zaražene i osjetljivije sorte sredinom ljeta ostaju gotovo bez lišća. U kišnim razdobljima, tijekom svibnja i lipnja, preporuča se primjena fungicida koji su šireg spektra.
Prilikom pojave prvih simptoma truleži moguće je koristiti također fungicide s kratkom karencom („monilicidi“)
NAMETNICI
Šljivin savijač uzrokuje crvljivost u vrijeme dozrijevanja i njega se u manjim voćnjacima u pravilu ne suzbija. U većim voćnjacima treba provesti 2-3 tretmana od kraja lipnja do sredine kolovoza, ali vodeći računa o karenci!
Lisne uši redovito se javljaju i čine štete kao nametnici sišući sok, osobito na mladim granama, ali i šire virusnu bolest šarke. Preporuka je da se voćnjak tretira nakon cvatnje nekim od preparata protiv lisnih ušiju dozvoljenim za šljive te protiv šljivine osice.
Šljivina osica mogu učiniti velike štete u nasadima šljiva pa se zaštita protiv ovog nametnika redovito provodi. Osicina gusjenica napada zametnute plodove pa se suzbijanje provodi krajem cvatnje nekim od preporučenih insekticida.
Napominjemo da je pesticidna zaštita preporučena za veće nasade koji nisu u ekološkoj proizvodnji. Za ekološku proizvodnju te manje nasade na okućnicama preporučamo neki od ekoloških preparata iz ponude Gra-me (biljni ojačivači) – kalijevi sapuni, eklstrakti preslice i koprive i dr.