Ljute papričice koristimo kao dodatak jelima radi poboljšanja njihova okusa, ali i u medicinske svrhe. One su naime dobar izvor minerala (željezo, kalcij, magnezij, fosfor) i vitamina (A, K, C, E, niacin, tiamin…). Poznato je da imaju utjecaj na „ loš“ kolesterol, sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka, a redovita konzumacija ljutih papričica može spriječiti oboljevanje od

Izdvajamo neke od najtraženijih i najpopularnijih sorti rajčice: ROMA Plodna sorta s plodovima koji rastu u grozdu. Preporučamo je saditi blizu aromatičnog bilja te je tako zaštićena od napada nekih štetnika. Zbog veličine plodova najbolja je za pripremu koncentrata ili punjenih rajčica. NOVOSADSKI JABUČAR Srednje-rana domaća sorta, vegetacije oko 100 dana, s plodovima koji su

Mušmula i oskoruša nekad su krasile naše vrtove i voćnjake, a danas su gotovo zaboravljene voćne vrste. Oskoruša nije zahtjevna, dobro je prilagođena sušnim uvjetima te uvjetima niskih temperatura (do -30°C), otporna je na jake vjetrove, a podnosi i teška i zbijena tla. Jedino treba paziti da joj se osigura dosta svjetla, a i teže

Je li biovrt samo “ekološki”, ili je ipak samo zelen, ili je to tek “živahan” vrt (kao što sama riječ “bios” znači – život)? Rekli bismo da je biovrt od svega navedenog pomalo – on je i zelen i bujan, on je i “ekološki” (bio). Zamišljamo ga kao vrt u kojem biljke imaju svaka svoju

Presadnice su sadnice koje smo uzgojili iz sjemena, a namijenjene su za presadnju na otvoreno ili u zatvoreno radi daljnjeg uzgoja i dobivanja plodova.

Procjenjuje se da je za relativno zdravu prehranu neophodno osigurati po jednoj osobi oko 100 kg povrća kroz jednu godinu. Za jednu četveročlanu obitelj, koja želi podmiriti barem veći dio svojih potreba za povrćem (ne svim, jer tu nije uključen krumpir) trebao bi vrt površine cca 200-250 m². No, većina nas koji povrće uzgajamo na