Kupina je omiljena voćna vrsta, kako kod “amatera” tako i kod poljoprivrednih proizvođača koji je uzgajaju plantažno, a to zbog toga jer je jednostavna za uzgoj i održavanje, lako se razmnožava, obilno rodi, a plod ima višestruku namjenu (kao plod za jelo, za vino, pekmeze i džemove…).
Kupina je relativno otporna sorta pa je omiljena u sjevernim krajevima. Izdanci će smrznuti na temperaturi -10 do -17° C ukoliko niska temperatura potraje dulje vrijeme, no kraći pad temperature i do -25° C pod snijegom će izdržati. Sve to to vrijedi za kultivirane sorte kupine.
Ako joj osiguramo dovoljno vlage, osobito u slučaju izostanka kiše, obilno će roditi krupnim plodovima. Zbog učestalih suša i neravnomjerno raspoređenih padalina, svakako preporučamo natapanje odnosno zalijevanje u fazi intenzivnog rasta. naime, korijen kupine prodire u tlo tek na dubinu do 15 cm pa je navodnjavanje neophodna mjera.
Najčešće sorte koje se u prodaji javljaju su:
- Thornfree je najrasprostranjenija sorta, bujnog rasta i krupnog ploda koji dozrijeva od kraja srpnja pa do kraja rujna. Ovu sortu preporučujemo kao najtraženiju!
- Boysen koja je visokorodna sorta, krupnih plodova (7,5 – 8 gr.), a dozrijeva krajem srpnja (Tayberry i Boysenberry – novo jagodasto voće)
- Hull thornles je sorta bez bodlji i bujnog rasta, manje poznata, dozrijeva krajem srpnja
- Black satin je sorta krupnih plodova, ali manjeg uroda. Samooplodna sorta.
Kupinu sadimo u razmacima od 1 metra u redu, dok je razmak redova preporučljivih 2,8 metara ili u špaliru s 3 x 2 reda žica. Najpogodnije vrijeme sadnje je od jeseni tj. od kraja listopada pa do sredine ožujka.
Kupinu gnojimo u jesen i rano proljeće. Kupina treba puno kalija pa preporučamo, gnojidbu nekim od Italpollina organskih gnojiva, npr. Phenix 6-8-15 + 3 MgO + 4 CaO + 1 microelemnti gdje su elementi organskog porijekla pa je njihova iskoristivost 95% .
Kupina obolijeva od žute hrđe, sive plijesni ili truleži, antraknoze i paleži izboja dok je najčešće napadaju štetnici kao što su cvjetar i lisne uši.
Kupinu ćemo brati 4 – 6 puta u razdobljima 30 do 45 dana u tijeku jedne vegetacije. Bere se u ranim jutarnjim satima ili kasnije poslijepodne, a nikako dok vladaju visoke temperature ili dok su plodovi mokri. U pravilu se bere ručno što je kod velikih nasada najveći trošak jer dobar berač može pobrati tek 10 kg tijekom jednog sata. Kod svega treba voditi računa i o kvaliteti berbe (samo zreli plodovi, nezgnječeni i sl.).
