1. UVOD
Treset je “talog” koji nastaje razgradnjom te raspadanjem organske tvari – mahovine, trave, stabala i dr. organskih sastojaka u vlažnim uvjetima (močvare).
Treset se kroz povijest koristio kao važan izvor goriva, a u novije vrijeme kao sastojak supstrata odnosno mješavina za sadnju/presadnju različitog bilja.
Najveća nalazišta treseta u Europi su u područjima s umjerenijom i hladnom klimom kao npr. Rusija, Irska, Ukrajina, Bjelorusija, Finska, Estonija, Škotska, Poljska, Nizozemska, sjeverna Njemačka i Skandinavske zemlje.
Treset nastaje taloženjem slojeva biljnog materijala u vlažnim močvarnim uvjetima te njegovom polaganom razgradnjom. Zbog nedostatka kisika, raspad organske tvari je spriječen. Sloj treseta s vremenom raste, no stupanj njegove razgradnje ovisiti će o njegovu sastavu i stupnju natopljenosti vodom. Treset nastao u mokrijim uvjetima taloži se brže i manje je raspadnut od onog koji je nastao u sušim uvjetima. Prvo nastaje bijeli treset pun hranjivih tvari, postupno nastaje smeđi, dok je najstariji crni treset koji je ujedno i najhomogeniji.
Najveća tresetišta su na sjevernim geografskim širinama te su ona formirana nakon ledenog doba, prije cca. 9-10.000 godina.
2. SVOJSTVA TRESETA
Treset je mekan i lako se tlači.
Osim za gorivo koristi se za popravljanje strukture teških tala jer ih prorahljuje. On se ili miješa u tlo ili se koristi samostalno. Za sadnju lončanica u pravilu se koriste mješavine s tresetom (supstrat). Zbog svoje kisele reakcije (3-4 pH) povećava kiselost tla što koristi tzv. acedofilnim biljkama (azaleje, močvarne biljke, orhideje, hortenzije, borovnice i dr.).
Treset iako sam po sebi nije plodan može pohraniti puno hranjivih sastojaka pa je dobar temelj za proizvodnju supstrata kojima se dodaju različita hranjiva i tako se stvaraju formulacije pogodne za različite proizvodnje odnosno uzgoj različitih kultura (cvijeća, povrća i dr.). Ne sadrži štetne mikroorganizme (sterilan je) ni sjeme korova, za razliku od komposta. Odlično upija i zadržava vodu. Prozračan je pa ne postoji rizik od oštećenja korijena uslijed viška vode. Ova svojstva čine supstrat idealnim materijalom za uzgoj svih vrsta biljaka i za sve proizvodnje.
Kako je treset po prirodi kiseo, a što ne odgovara svim biljkama, njemu se dodaje kalcij čime se kiselost neutralizira da se dobije prihvatljiva pH vrijednost (6-6,5). Isto tako dodaju mu se i različita hranjiva ovisno o zahtjevima proizvodnje odnosno uzgoja.
Postoji određeni prijepor oko korištenja treseta s obzirom na njegove nedostatke, ali i ekološke zahtjeve (uništavanje tala radi uzimanja treseta, pogoršanje tala nekontroliranim unosom treseta). U tu svrhu proizvođači supstrata proznašlli su alternativno rješenje proizvevši tzv. ekološke supstrate sa smanjenom količinom treseta ili čak bez njega. To je nešto skuplja varijanta, ali je za zahtjevnije ekološki osvještene proizvođače prihvatljiva. Eko-supstrati se proizvode od kore drveta, piljevine i kokosovih vlakana. Uobičajena mješavina sadrži 29% komposta od biološkog otpada, 40% vrtnog komposta i 30-40% humusa kore drveta ili piljevine. No i ovakvom “produktu” ekološki “čistunci” sigurno će naći zamjerke, pogotovo ako imamo na umu da je biološki otpad često puta sumnjivog porijekla (komunalni otpad, upitan sastav…).
3. UPORABA TRESETA
Treset se koristi:
– u hortikulturi kao supstrat za sadnju različitih biljaka, za pripremu različitih mješavina ili za pokrivanje tla (malčiranje)
– u medicini za wellness programe,
– za filtriranje vode (tretiranje septičkih jama i otpadnih voda)
– kao gorivo,
– za proizvodnju energije,
– u proizvodnji alkoholnih pića (Škotska – Whisky),
– u slatkovodnim akvarijima za oponašanje prirodnih uvjeta (za ribe koje se drže dna). Omekšava vodu te djeluje kao ionski izmjenjivač.
Izbor pogledajte na web shopu.
