Luk možemo uspješno uzgojiti i iz sjemena, ne samo iz lučice. Nešto je više posla, ali je uspjeh zajamčen. Ne radi se dakle samo o uzgoju na velikim (profesionalnim) parcelama, već tu metodu možemo uspješno primijeniti i u vrtu. Stručnjaci kažu da je prinos uzgojenog luka iz sjemena veći pa je to dodatni motiv za primjenu ove metode u proizvodnji luka (očekivani prinos je 60-65 t/h uz uvjeti postizanja određene mase i promjera lukovice).
Ukoliko se luk uzgaja na velikim površinama (proizvodnja za tržište), cijeli postupak započinje plitkim zaoravanjem žetvenih zaostataka i rahljenjem na dubinu od 40 cm. Na vrtu će za to trebali, na prethodno u jesen obrađenom tlu („štihanje“) obaviti okopavanje gredica na potrebnu dubinu.
Pretpostavimo da je osnovna gnojidba obavljena na jesen (gnojiva MAP i KCI) na dubinu od 35 cm uz zatvaranje brazde. Predsjetvena gnojidba obavlja se krajem zime ili u rano proljeće npr. NPK gnojivom 15:15.15 ili adekvatnom zamjenom organskim gnojivom iz ponude Gra-me. Potom slijedi obrada tla drljačom Na većim površinama biti će potrebno tretirati tlo odgovarajućim pesticidom za suzbijanje zemljišnih štetnika (sovice, žičnjaci…) što na vrtovima nikako ne preporučamo s obzirom da se u pravilu konzumira tzv. mladi luk. I inače, mi u Gra-mi ne podražavamo primjenu pesticida za uzgoj povrća za vlastite potrebe!
Sijanje se obavlja početkom ožujka, do npr. 25. u mjesecu do kada bi trebalo obaviti taj postupak naravno, što sve ovisi o vremenskim prilikama. Sije se na dubinu 1,5-2 cm. Na velikim površinama sije se na sklop od 950.000 biljaka/ha.
Tijekom sezone uzgoja treba redovito suzbijati korove, na velikim površinama prskanjem, a na manjim (vrtovi) okopavanjem, uz uklanjanje korova. Profesionalci će se o preparatima savjetovati sa kvalificiranim stručnjacima u poljoprivrednim ljekarnama (na raspolaganju su npr. klopiralid, kizalofop, piridat…).
Najčešći nametnik lukova miha tretirati će se u dva tretmana s ciljem zaštite luka od lukove muhe te tripsa.
Od bolesti koje se u luku javljaju izdvajamo najčešće: peronospora odnosno plamenjača luka, botritis (siva plijesan), fusarium i altarnaria (koncentrična pjegavost luka).
Tijekom proizvodnje provodi se i prihrana luka i to NPK gnijivom i KAN-om (27%N) naizmjenično. Profesionalci će pred kraj u fazi dozrijevanja tretirati luk i nekim od preparata za čuvanje luka.
I na kraju, berba luka za skladište se obavlja od početka kolovoza s time da će profesionalci prvo obaviti tzv. tarupiranje lisne mase, a potom će ga brati odnosno vaditi na površinu primjenom odgovarajućih strojeva. Luk će 3-4 dana trebati odležati na polju da se posuši, a tek potom će ga se skupiti i odvoziti u skladišta.
