U Dalmaciji nazvana „našom hraniteljicom“, smokva je sve prisutnija i na kontinentu gdje se dosta uspješno uzgaja zahvaljujući blagim zimama koje su posljedica očitih klimatskih promjena.
Ovo je prigoda da se pobliže upoznamo s nekim učestalijim bolestima smokve.
PJEGAVOST LIŠĆA
Simptome ćemo najčešće uočiti sredinom ljeta i to na lišću na kojem se javljaju male smeđe, ponekad i ljubičaste, mrlje. S vremenom pjege potamne pa će se na lišću pojaviti palež. Bolest će se razmahati osobito u uvjetima veće vlažnosti.
Uzročnik bolesti je Passalora bolleana, štetna gljivica.
Bolest u principu nije potrebno suzbijati osim ukoliko napadne stablo u većim razmjerima kada se preporuča obaviti tretman nekim od fungicida na bazi bakra mada je u Hrvatskoj to upitno jer za sada nema preparata registriranog za tu bolest pa se može pribjeći primjeni nekih od preparata na biljnoj bazi iz ponude Gra-me (kalijev sapun, sojin lecitin i sl.).
HRĐA
Javlja se u obliku mrlja na listu (licu) boje žute, smeđe ili ljubičaste, a posljedica može biti i palež. Ako je zaraza jača, sredinom i krajem ljeta može doći do opadanja lišća.
Rijetko se javlja, ali joj se pojavnost povećava s povećanjem vlažnosti zraka. Uzročnik bolesti je štetna gljivica Cerotelium fici.
Mjere zaštite fungicidima se ne preporučaju pa se može primijeniti neki od alternativnih sredstava iz ekološkog programa Gra-me. U svakom slučaju, preporučljivo je redovito skupljanje zaraženog lišća i njegovo spaljivanje.
RAK GRANA
Ova opasna bolest se u većini slučajeva javlja na granama, ali i na listovima i to u obliku rana i pucanja i sušenja kore. Na tim ranama javiti se mogu i štetne gljive. Na listovima se javljaju smeđe pjege oko kojih se stvara nekroza.
Bolest izaziva štetna gljiva Phomopsis cinerescens.
Kao mjera za suzbijanje preporuča se na prvom mjestu odstranjivanje zaraženih grana i drugih dijelova biljke te njihovo spaljivanje. Rezne rane obavezno se trebaju premazati nekim fungiocidnim sredstvom za premazivanje rana.
