HORTENZIJA (Hydrangea) je rod od 70-75 vrsta rasprostranjenih po Aziji osobito u Kini, Japanu, Koreji te Sjevernoj i Sužnoj Americi, u pravilu grmolikog oblika, većeg ili manjeg, različitih cvjetova, visine do 3 metra (ima i penjačica), koje mogu biti vazdazelene i listopadne. U našim krajevima dugo je poznata kao omiljena ukrasna biljka/grm uglavnom plavih ili roza cvjetova. U posljednje vrijeme javlja se dosta drugih kultivara i drugih boja cvjetova, oblika lišća, visine i sl.
Boja cvjetova varira i ovisi o kiselosti tla (pH). Može se utjecati na plavu ili roza boju, dok je bijela nepromjenjiva. Neutralno tlo (pH 7) omogućiti će dvobojne cvjetove, plavu boju ćemo dobiti kiselim tlom (ispod pH 5,5) i to zakiseljavanjem aluminijevim sulfatom i dodatkom kalija, dok se roza boja može dobiti s tlom pH iznad 5,5 dodavanjem otopine dolomita i fosfornim gnojivom. No, gnojivo za hortenzije možete dobiti u gotovo svakoj poljo-apoteci i naravno – Gra-mi.
Hortenziji treba osigurati dosta prostora i vode – to su osnovni zahtjevi kod uzgoja.
Tijekom ljetnih mjeseci neophodno ju je redovito zalijevati i to, ako je koguće, odstajalom vodom ili kišnicom pod korijen. Ako su temperature jako visoke ili je suša, hortenziju možemo zalijevati i dva puta dnevno, ali ne polijevanjem cijele biljke!
U proljeće biljku treba prihraniti kako bi bila spremna za cvatnju, a tijekom cvatnje svaki mjesec nekom gnojivom za cvjetnice ili specijalnim gnojivom za hortenzije.
Hortenzija traži u pravilu kisela tla, vlažnija i teška, bogatija humusom. Za svoje potrebe možete pripremiti mješavinu treseta i pojeska ili u Grami možete kupiti poseban supstrat upravo namijenjen uzgoju hortenzija (Acedofile).
Biljke se sade u proljeće kad malo zatopli.
Hortenziju možete povremeno podvrgnuti postupku pomlađivanja rezidbom starih i osušenih grana. No, kod proljetnog orezivanja treba paziti da se ne prikrate grane koje su cvale odnosno, treba samo odrezati suhi vrh. U protivnom, ukloniti ćete cvjetne grane. Ne preporuča se biljke orezivati tijekom godine ili na jesen.
Hortenzija dobro podnosi uzgoj vani, u zemlji ili posudi i podnijeti će i niže temperature. No, kod uzgoja u posudi treba paziti da biljka ne smrzne u korijenu pa će je bito nužno tijekom zime skloniti na neko mračnije i ne previše toplo mjesto, ali zaštićeno od smrzavanja.
I hortenzija je podložna bolestima i napadu štetnika.
Kloroza je poznata bolest koja se javlja kao posljedica manjka željeza,a manifestira se kroz žutilo listova. Ova se pojava može spriječiti gnojenjem nekim od gnojiva na bazi željeza ili povremenim prskanjem preparatom koji sadrži željezo (npr. Myr željezo ili Myr Micro).
Pepelnica je gljivična bolest,a javlja se u obliku žutih ili ljubičastih mrlji na listovima. Ukoliko se bolest pojavi biljku treba tretirati nekim preparatom protiv gljivica.
Od štetnika koji napadaju hortenzije poznati su: lisne uši, vinova pipa, crveni pauk i četveropružna buba. Prskati možete nekim od insekticida ili ekološkim preparatom na bazi koprive i sl. iz ponude Gra-me.
Najpoznatije na našim prostorima bile bi slijedeće vrste:
H. macrophylla
Najčešća je vrsta kod nas. Prilagodljiva je i jednostavna za održavanje. Ima velike cvjetove čija se boja mijenja, ovisno o pH vrijednosti tla.
H. arborescens
Slična je H. macrophilla. Kod nas je često samonikla biljka, a razlikovati ćemo je od slične vrste time što joj se kora stabljike ljušti u nekoliko slojeva boja. Može se oblikovati i kao stabalce.
H. paniculata
Vrlo prilagodljiva vrsta i popularna zbog velikih cvjetova u obliku stošca sa šiljatim vrhom. Boja cvjetova može varirati od ružičaste do bijele.
H. longipes
Hortenzija s tamnozelenim velikim lišćem s velikom cvjetovima sa grozdom malih cvjetova u sredini.
H. quercifolia
Ima tipične listove, slične hrastovim. Cvjet joj je sačinjen od mnogo većih cvjetova koji čine grozd.
H. radiate
Ima velike listove srebrno zelene boje, a mzna narasti i do 3 metra u visinu. Cvjetovi su joj mirisni, veliki i bijeli.