Batat (Ipomoea batatas L) ili slatki krumpir je sve učestalija poljoprivredna kultura koja se uzgaja na velikim površinama, ali i u vrtovima.
Osim ploda, mogu se koristiti i mladi listovi, sekundarna zadebljanja korijena i vršci biljke.
Javlja se u nekoliko kultivara (svjetlija ili tamnija pokožica, žuto ili narančasto meso…).
Batat se u našim klimatskim uvjetima uzgaja isključivo iz presadnica koje se sade nakon što prestane opasnost od niskih temperatura odnosno kasnih proljetnih mrazeva, nakon 15. svibnja na kontinentu, a u mediteranskim uvjetima nakon 15. travnja. Još jedan uvjet je potreban za sadnju – temperatura tla ne smije biti ispod 10°C.
Tlo za sadnju je preporučljivo obraditi već na jesen, oranjem ili štihanjem na dubinu od 30-40 cm. Dobra tla za uzgoj su ona koja su laganija i s dobrom odvodnjom. pH vrijednost tla je preporučljiva oko 6. U proljeće je gredicu potrebno obraditi i po mogućnosti postaviti PE foliju (crna na kontinentu i bijela u mediteranskom dijelu). Istovremeno je potrebno obaviti jesensku gnojidbu nekim od NPK gnojiva ili, još bolje, organskim gnojem iz naše ponude.
Vegetativna sezona uzgoja traje 3-4 mjeseca u kom razdoblju ne bi smjelo biti mraza.
Nakon sadnje, otprilike nakon mjesec dana, batat je neophodno prihraniti i to nekim od preparata na bazi dušika (radi povećanja lisne mase) i kalija (radi zadebljanja plodova). Prihrana se obavlja preko lista. Za “ozbiljnu” proizvodnju, prihranu bi bilo dobro ponavljati 10-14 dana.
Batat se uzgaja iz presadnica, na visokim gredicama, na foliji, a sadnja se obavlja u ranije spomenutim rokovima. Sadnja se obavlja na razmake od 120-30-40 cm (na velim površinama sklop je od 10.000 do 15.000 po ha).
Ako je moguće, a kod ozbiljne proizvodnje je to uvjet, batat je neophodno navodnjavati i to odmah po sadnji i idućih 7 do 10 dana ili zalijevati ručno (ili traktorskim prskalicama). Tijekom sezone navodnjavati odnosno zalijevati treba vrlo oprezno i to samo u jako sušnim razdobljima.
Što se tiče primjene zaštitnih sredstava (pesticida) tu treba biti iznimno oprezan. Naime, korijen batata osjetljiv je na primjenu zemljišnih herbicida te se njihova primjena ne preporučuje pa ćemo korov trebati ukloniti ručno.
Što se tiče štetnika i bolesti – gomolj mogu napasti grčice i žličnjaci, a određene štete mogu napraviti miševi i puževi. Listove napadnu gusjenice slakova ljiljka te puževi.
Batat se vadi od kolovoza do listopada, kada većina gomolja dosegne težinu od 150 i više grama. Za to je neophodno prije pobiranja obaviti provjeru. Tehnološki, batat je zrio nakon 80 dana što ćemo najbolje vidjeti ako prerežemo vriježi, kojom prilikom će istjecati bijeli sok. Ako je vrijeme iznimno vlažno, berbu treba obaviti što prije.
Skladištenje se obavlja u suhim, toplim i tamnim uvjetima s vlagom od 75%, po mogućnosti u plastičnim posudama (kašetama).
Sorte
U nas najčešće prisutan je crveni batat čiji su gomolji nešto pravilniji (“okrugliji”), a meso mu je bijele boje. Težina gomolja s ekreće od 100-900 grama. Vadi se nakon 3 mjeseca od sadnje sadnica.
Bijeli batat je bijele boje, i korijen i meso, izduženog oblika težine od 100 do 800 grama. Vadi se isto kao crveni batat.
Ljubičasti batat ima i gomolj i meso ljubičaste boje koji je težine od 100 do 600 grama. Vadi se od 4 do 4,5 mjrseca po sadnji.
Što se tiče prinosa, crveni i bijeli batat rode oko 1,5 kg po biljci dok ljubičasti daje oko 0,8 kg po biljci.
