Bijela mušica ili štitasti moljac (Trialeurodes vaporariorum) je kukac veličine 2 mm koji može uzrokovati velike štete u zatvorenom prostoru na nasadima povrća i cvijeća. Kukac je letač, bile boje, krila su mu prekrita voštanim praškom. Ličinka se pričvršćuje na određeno mjesto i liči štitatstoj uši. U zadnjem stadiju ličinku još nazivamo „bijela pupa“.
Štetnik se najčešće širi prodajom zaraženih presadnica
Najveće štete pričinja nasadima rajčice, paprike, patliđana i krastavaca te na cvijeću – gerberima, surfinijama, muškatlima (geranije, pelargonije), ali i na drugom cvijeću.
Bijela mušica siše sok biljke uslijed čega dolazi do lišće gubi svoju zelenu boju te postepeno odumire. Kako luči „mednu rosu“, to je često predmet naseljavanja gljivica čađavica i tzv. sekundarne infekcije koja uzrokuje smanjenu asimilaciju lista i onečišćuje ga pa su biljke neugledne i nisu za korištenje. Ženke mušice jaja odlažu na mlade listove, na njihovo naličje pa je napad izraženiji na donjim listovima što otežava primjenu mjera zaštite. Visoke temperature i vlažnost zraka pogoduju razvoju ovog štetnika koji tijekom godine ima čak do 12 generacija.
Zbog prije navedenog, imati ćemo situaciju da na nasadu bude nekoliko generacija i stadija tog štetnika što će znatno otežati zaštitu zbog nedostatnih djelotvornih preparata koji bi djelovali na sve razvojne stadije kukca.
Preporuča se iznad biljaka vješati žute ljepljive ploče kako bismo aktivno pratili njezinu pojavu i razvoj što će nam osigurati pravodobnu reakciju. Samo pravodobna provedba mjera zaštite može dati očekivane rezultate jer se time sprječava razvoj nametnika u početnom stadiju i njegovo udomaćivanje. Time ćemo smanjiti i broj prskanja.
U slučaju primjene pesticida treba biti pažljiv kako bi izbor odgovarao kulturi, s osobitom pozornošću na karencu.
Zaštiti se može pristupiti i primjenom tzv. bioloških metoda suzbijanja primjenom korisne osice Encarsia formosae, koja se osobito korisnom pokazala u proizvodnji paprike i rajčice, nešto manje na krastavcima. Mogu se koristiti i parazitske osice Eretmocerus eremicus (ERCAL) i Eretmocerus mundus (BEMIPAR).
