Travnjak – od pripreme do održavanja

Od travnjaka očekujemo da je: lijep, tamno-zelene boje, da je trava gusta i da dobro podnosi opterećenja, da sporo (ili sporije) raste i da u njemu nema korova i mahovine. Upravo je želja svakog vlasnika vrta da ima baš takav – uređen i lijep travnjak, osobito kada je to rezultat vlastitog rada i truda.

 

Njegovani travnjak živi dio životnog okoliša i on je zahtjevniji od većine nasada na okućnici. No, isto tako,  pravilo je da redovitim održavanjem travnjaka bitno možemo utjecati na njegovu dobru kondiciju, lijep izgled i višegodišnje trajanje.

 

1. PRIPREMA ZEMLJIŠTA

 

a) priprema površine gdje nije rasla trava

 

Sa površine treba ukloniti kamenje i eventualno smeće, korove, mahovinu i ostatke drugih biljaka.

 

Kod odabira tla treba odabrati ona koja su laka, prozračna i dobro ocjedita (dobra odvodnja viška vode). Ilovička tla ili zbita tla treba prorahliti do dubine od 20 cm.

 

Često vjerujemo da ćemo ukoliko dovezemo novu zemlju, travi omogućiti bolje uvjete za rast. No, desiti će se da će ta zemlja biti siromašna hranjivima, ponekad i “mrtva”. Osim toga treba znati da s tom zemljom često dobijemo sjemenje ili korijenje korova, osobito ako je njezino porijeko s poljoprivrednih površina, a novi uvjeti upravo će tim korovima omogućiti idealne uvjete za rast i razvoj. Također će i aktivni ostaci herbicida koji su na tom tlu primjenjivani bitno utjecati na slabo nicanje posijanog sjemena. zato, ako imate prilike, nabavite “odmorenu” zemlju koja je stajala na nekoj hrpi par godine ili je površina s koje je zemlja dovezena bila više godina izvan intenzivne poljoprivredne proizvodnje. S takve poivršine samo treba skinuti gornji tanki sloj zemlje.

 

b) priprema površine – siromašna ledina (stari travnjak)

 

Ukoliko smo sa starim travnjakom nezadovoljni, a bolje stanje nismo postigli ni dosijavanjem ni zatiranjem korova, jedini je izlaz da stari travnjak “likvidiramo” (prskanje nekim herbicidom) i uredimo novi.  Najbolji trenutak za to je kraj ljeta, kada trava intenzivno raste. U tim uvjetima će se aktivna tvar (glifosfat ili sulfosat) pravilno rasporediti po cijelom travnjaku te ga u potpunosti uništiti . Tu ćemo površinu nakon tri tjedna pripremiti za sjetvu te posijati travu još iste godine.

 

2. OSNOVNO GNOJENJE

 

Teška i siromašna tla treba prije fine obrade pognojiti. U tu svrhu možemo koristiti samo zreli stajski gnoj ili kompost, ili još bolje, organsko peletirano gnojivo iz ponude Gra-me. Ovaj potonji ima prednost pred stajskim gnojem ili kompostom jer ne sadrži sjeme korova, bolesti i rezidue herbicida. Ukoliko koristimo mineralna gnojiva, naglasak je na onima koja sadrže više fosfora koji pozitivno utječe na nicanje sjemena.

 

Optimalna kiselost tla (pH) je od 6,0 do 6,5. Ukoliko je tlo kiselije (niži pH), treba provesti odgovarajuću kalcifikaciju. Ukoliko imate mogućnosti, obavite analizu tla (nep. možete u Gra-mi nabaviti jeftiniji analizator). To je trošak, ali se isplati.

 

3. VRIJEME SJETVE

Ukoliko je moguće osigurati dovoljno apsolutne vlage i topline u području klijanja sjemena, sijanje možemo obaviti tijekom cijele sezone. No, želimo li postići najbolje rezultate, idealno vrijeme sjetve je onda kada u tlu ima dovoljno vlage (proljeće i jesen), a temperatura zemlje je između 13 i 15°C. Sjeme će isklijati brzo, u pravilu u nekih 10 dana.

 

Sijemo li u proljeće ili u ljeto, u pravilu ćemo se suočiti s problemom korova. Gotovo i da ne možemo osigurati zemlju u kojoj nema sjemena korova (idealno bi bilo kada bi mogla odstajati barem 10 godina). Tako će u dobro pripremljenom tlu korovi imati idealnu priliku za rast i razvoj. Ukoliko ste se odlučili za sjetvu u proljeće, najbolje je da ju obavite što ranije, ali najkasnije do sredine svibnja. Travnjak koji je ranije posijan imati će dovoljno vremena da se razvije prije nastupa ljetnih vrućina. Stoga, ne bez razloga znalci preporučaju sjetvu u jesen, najbolje u rujnu. Trava će tada imati dovoljno vremena da nikne i da se zgusne jer će vlage u pravilu biti dosta, temperature su niže, a do zime je još daleko.

 

4. SJETVA

 

Prije sjetve površinu budućeg travnjaka dobro poravnamo i po potrebi povaljamo.

 

 

Sjeme namijenjeno sjetvi, prije sjetve (prosječno je 1 kg sjemena dovoljan za nekih 40 m²; svakako provjeriti na pakiranju) razdijelimo na 4 ili više jednakih dijelova. Sa svakim dijelom sijemo jedan dio površine tako da dobijemo ravnomjernu pokrivenost. Sjetvu ćemo obaviti ručno ili posebnim uređajem (alatom) koji se može nabaviti u Gra-mi.

 

Poslije sjetve sjeme lagano grabljama (ili “branom” ako je riječ o većoj površini) ugrabljamo u tlo (plitko). Najbolje nicanje postići ćemo ukoliko sjeme prekrijemo s 1 cm zemlje te prije toga površinu dobro namočimo.  Potom posijanu površinu povaljamo  ili ako nemamo valjak, tlo pritisnemo širokom daskom.

 

Manje površine možemo prekriti specijalnom folijom (ona koju koristite za vrt) čime ćemo pospješiti nicanje.

 

Posijana površina mora biti stalno i ravnomjerno navlažena kako bi se osiguralo sigurno nicanje, ali i spriječilo ptice da pokupe sjeme s površine.

 

Koji su rodovi trava? Izdvojiti ćemo neke:

- vlasulje – najčešće se koristi Festuca ruba spp. commutata (gustog sklopa) i F. ruba spp. ruba (za najkvalitetnije travnjake, prilagodljiva sjenovitim područljima);

- ljulj – za travnjake se koristi engleski ljulj; dobro podnosi intenzivnu košnju i gaženje no u nepovoljnjim uvjetima će nestati;

- rosulje – prisutne 3 podvrste (Agrostis tenius, A. alba spp. i A. canina); uglavnom za ukrasne travnjake i sportske terene;

- vlasnjače (Poa) – P. pratensis  ili livadna vlasnjača je vrlo otporna, tamno zelene ili plavo zelene boje listova koji su obrasli finim dlačicama!

U stvarnosti ćete naći travne mješavine u kojima su zastupljeni neki od rodova trava u većem ili manjem postotku. Cijene jako variraju, a  s time i kvaliteta.

5. ODRŽAVANJE TRAVNJAKA

 

Održavanje travnjaka podrazumijeva niz radova, a  ne samo košnju. Brižnim održavanjem držati ćemo travnjak lijepim i zdravim, bez korova, bolesti i mahovine.

 

5.1. Prozračivanje

 

Prozračivanjem smanjujemo zbitost tla te korijenu omogućujemo da ponire dublje. Najbolji trenutak za to je vrijeme kada je travnjak u najboljoj kondiciji dakle, u jesen ili na proljeće.

 

Načini prozračivanja:

- grabljanje – posebnim željeznim grabljama odstranjujemo mahovinu i suhu travu;

- zarezivanje – frezom do 10 cm u tlo;

- šupljim vilama – u rupe nasijemo mješavinu pjeska i komposta (ili samo pijeska)

- običnim vilama – zabadamo vile u tlo i lagano nadižemo tlo.

 

Suhu travu i mahovinu treba dobro pograbljati i odstraniti. Pomoći će nam i kosilica koja će jednostavno pokupiti sve što je ostalo na travi.

 

b) Nasipavanje pijeskom

 

Ovo podrazumijeva jednakomjerno zasipanje travnjaka kremenim pijeskom kako bi se poboljšala struktura tla i tako povećala cirkulacija zraka i vode te popunile rupe poslije prozračivanja vilama.

 

Kremeni pijesak mora imati slijedeće karakteristike: homogena granulacija 0,25-2 mm te mora biti prosijan, bez zemlje, ilovice i organske tvari.

 

Za kvadratni metar je dovoljno od 3 do 5 litara pijeska. Nanošenje se obavlja ručno.

 

c) Valjanje

 

Travna površina se uslijed fizikalnog djelovanja mraza i niskih temperatura podigne. Time nastaju neravnine, a biljke će se i odvojiti od matične podloge zbog čega će kasnije odumrijeti. Valjanje će biti uspješnije i efikasnije ukolliko prije toga obavimo rano proljetno dosijavanje.

 

Valjane ima i negativnu posljedicu, a to je prekomjerno zbijanje tla. Stoga će mjera redovitog prozračivanja biti neophodna.

 

d) Prihrana

 

Travnjak ima velike potrebe za hranjivima, prije svega treba dušik i kalij, manje fosfor i magnezij.

 

Potrebe za hranjivima kod srednje intenzivnog travnjaka su:

dušik (N) … 15-35 g/m²

fosfor (P) … 3-6 g/m²

kalij (K) … 10-25 g/m²

magnezij (Mg) … 2-5 g/m².

 

Načelno, preporuka za gniojidbu je:

- ožuja, travanj – KAN 27%/NPK 7-14-21 – 15 g/m² / 15 g/m²

- svibanj, lipanj – KAN 27%/NPK 15-15-15 – 30 g/m²

- listopad – NPK 7-14-21 – 35 g/m².

 

Preporučljivo je korištenje gnojiva s kontroliranim djelovanjem (sporootpuštajuće, dugodjelujuće).

 

5.5. Zalijevanje

 

Za rast svih travnatih površina neophodna je stalna vlaga, ali voda na tlu ne smije stajati. Kada nema dovoljno prirodne vlage, neophodno je travnjak zalijevati. No, tu su česte pogreške. Svakodnevno lagano zalijevanje travnjaka pred večer nije dobro jer pobuđuje plitki razvoj korijena koji će pod jakim ljetnim suncem i sušnim uvjetima uginuti! Ukoliko pak pretjeramo sa zalijevanjem, sigurno ćemo imati problema s bolestima.

 

Najbolje zalijevati jednom tjedno, ali tako da tlo bude namočeno do dubine 15 cm.  Time ćemo postići da se korijen razvija u dubinu čime će biti otporniji na sušne uvjete.

 

U proljeće (do konca svibnja) travnjaku treba 2-3 l/m², u lipnju, srpnju i kolovozu 5-8 l/m², dok u kolovozu treba opet 3-5 l/m² tjedno.

 

Travnjak se ne zalijeva “po satu” već prema potrebi.

 

Čime ćemo zalijevati, to ovisi o mogućnostima i veličini travnjaka. Ako je travnjak nešto veći vjerojatno će doći u obzir automatsko zalijevanje putem sustava.

 

5.6. Košnja

 

Travnjak prvi puta kosimo kad trava dosegne visinu 8-10 cm te tom prilikom travu ostavljamo na visini od 5-6 cm.

 

Postoji pravilo prema kojem uvijek kosimo 1/3 ukupne travne mase.

 

 

Travnjak koji je u dobroj kondiciji kosimo na visinu od 2-3 cm. Kosimo barem jednom tjedno, ali treba izbjegavati vjerovito i mokro vrijeme. Ljeti kosimo na veću visinu kako bismo spriječili pretjerano isušivanje i odumiranje korijena.

 

Važno je da noževi na kosilici busu dobro nabrušeni kako ne bi došlo do čupanja trave.

 

Druga pravila vrijede za tzv. cvjetne livade/travnjake. To su travnjaci koji su takvima posijani – specijalnim sjemenom koje sadrži trave i cvijeće s livada (mak, zečina…). One se kose najviše dva puta godišnje (lipanj i listopad). Stoga “obična” kosilica i nije od osobite koristi pa ćemo za tu svrhu koristiti kosu, motornu kosu ili polužnu kosilicu.

 

5.7. Eliminacija korova

 

Ukoliko smo travnjak posijali u jesen, u pravilu neće biti većih problema s korovima.

 

Manju količine korova uvijek treba odstraniti ručno, uz pomoć odgovarajućeg oruđa (nož, posebni alat za čupanje većih korijenastih korova i sl.). Redovitom niskom košnjom također ćemo eliminirati korov (jednostavno ga se iscrpi). Naravno, to treba izbjegavati ljeti.

 

Trajne korove eliminirati ćemo herbicidima, ali treba paziti da s herbicidima ne idemo pre rano na mladi travnjak. On mora biti star bar 6 mjeseci. Temperatura zraka treba biti barem 15ºC. Za žege ne smijemo prskati jer ćemo uništiti i travu. Primjereno vrijeme za to je kasnija jesen. Što se tiče vrste herbicida treba se posavjetovati sa stručnjakom u našoj poljoprivrednoj apoteci.

 

5.8. Mahovina

 

Mahovina će rasti ondje gdje druge biljke ne rastu. Mahovina ne uništava travu, već se ona pojavljuje tamo gdje je ona odumrla ili ne raste zbog neprimjerenih uvjeta! Najčešći uzrok pojave mahovine je nedostatak sunca i visoka kiselost tla. Mahovina će se pojaviti i na zbitim, nedovoljno obrađenim, neprozračnim i nepropusnim tlima.

 

Na zbitim i slabo propusnim tlima korijen trave odumire te će se na tim mjestima sigurno razviti mahovina.

 

Kisela tla (ispod 6,0 pH) također povoljno utječu na razvoj mahovine.

 

Tome će pridonijeti i često korištenje umjetnih gnojiva kojima vršimo prihranu. U tim situacijama morati ćemo pribjeći dodavanju kamenog brašna (kalcifikacija).

 

Kisela tla se poboljšavaju zračenjem vilama (vidjeti Proizračivanje i Nasipavanje pijeskom).

 

Najlakše ćemo mahovinu eliminirati zalijevanjem otopinom zelene galice (70 g/m²), ali time nismo eliminirali uzroke nastanka mahovine. To ćemo obaviti pred kišu ili između padalina. Na raspolaganju su i druga sredstva koja možete naći u Gra-mi.

 

5.9. Zaštita od bolesti

 

Uzročnik bolesti u travnjaku su najčešće gljivice. Najčešće se javljaju s proljeća, nakon snijegom obilnih zima.

 

Ukoliko se bolest pojavi pokušati ćemo posljedice eliminirati snažnim grabljanjem i uklanjanjem bolesne trave (ne bacati u kompostište!). Veći napad treba suzbiti fungicidima po preporuci stručnjaka.

 

5.10. Zaštita od štetočina

 

Sitni kukci nisu problem jer su i štete nastale njihovim djelovanjem male. Nešto veći je problem ukoliko se pojave rovci, ličinke hrušteva i sl., ali i njih neće biti toliko da bi bilo nužno koristiti insekticide.

 

Velika su napast krtice. Za to postoje različita sredstva koja djeluju kao rastjerivači jer krtice ne ubijamo!

 

5.11. Dosijavanje

 

Travnjak će povremeno stradavati, što zbog nepravilnog održavanja, što zbog bolesti ili nekog drugog razloga.

 

Kraj zime je najbolje vrijeme za ocjenu stanja travnjaka i odluku što ćemo poduzeti. No, s mjerama ćemo pričekati dok ne bude dovoljno vlage i topline neophodne za nicanje sjemena. To će biti primjerenije uraditi u travnju i do sredine svibnja, a ako je travnjak stradao po ljeti, pričekajmo do sredine rujna.

 

Moguća mjera je postavljanje travnih tepiha, ali to je pre skupo. Jednino dolazi u obzir ukoliko ste za svoje potrebe negdje u vrtu uzgajali travu kojom možete nadomjestiti stradale površine.

 

5.12. Grabljanje i čišćenje

 

U jesen s travnjaka uklanjamo lišće i suhu travu. Zapravo, s travnjaka treba ukolniti sve što ne spada tamo (plodovi, granje i dr.).

 

To ćemo redovito činiti u proljeće i tijekom ljeta čime ne samo da s travnjaka uklanjamo lišće, granje, već ga i prozračujemo uklanjajući osušenu odnosno odumrlu travu.

 

*     *     *     *     *     *     *     *     *     *

 

Što je to obloženo sjeme?

 

Radi se o sjemenu koje je ovijeno posebnim slojem (plaštom) koji sadrži hranjiva koja su ekološki prihvatljiva.

 

 

Prednosti su takvog sjemena:

- masa takvog sjemena je veća pa je sjetva lakša; vjetar i voda će sjeme teže odnijeti

- pticama takvo sjeme ne odgovara

- izniknuti će i kada nije dovoljno prekriveno zemljom

- sjeme je zaštićeno od biološke zaraze i mehaničkih oštećenja

- plašt oko sjemena ima mogućnost vezanja vlage čime se pospješuje klijavost

- jači “start” povećava šanse mladoj biljci da opstane

- plašt veže iz okolice maro i mikro elemente neophodne za ishranu biljke.

 

Kazalo:

1. vanjski zaštitini plašt

2. absorbcijski dio

3. ovoj s hranom

4. kalcijevo vezivo

5. huminska kiselina

6. drugi ovoj s hranom

7. unutarnji zaštitni sloj

8. sjeme

 

6. IZBOR TRAVNE SMJESE

 

Nema takve travne vrste koja bi u cijelosti udovoljila svim našim zahtjevima za idealni travnjak. No, kombinacija različitih trava dati će nam mogućnost da postavimo takav travnjak koji će najviše odgovarati našim potrebama (travnjak u sjeni ili izložen suncu, mediteranski ili kontinentalni, travnjak kao športski teren ili manje izložen mehaničkim djelovanjima…). Izbor je velik.

 

7. OKVIRNI PLAN RADOVA NA TRAVNJAKU

 

RADNJA VRIJEME
prozračivanje ožujak/travanj, kolovoz/rujan
dosijavanje ožujak/travanj/svibanj, rujan
zasipavanje pijeskom ožujak/travanj/svibanj, kolovoz/rujan
valjanje ožujak/travanj
gnojenje/prihrana ožujak/travanj, svibanj, lipanj/srpanj, rujan, kolovoz
košnja ožujak/travanj/svibanj7srpanj/kolovoz/rujan/listopad/studeni
zalijevanje lipanj/srpanj/kolovoz/rujan
sjetva nove trave ožujak/travanj, rujan/listopad
Zatiranje:
mahovine ožujak/travanj/svibanj, kolovoz/rujan/listopad
korova travanj/svibanj/lipanj/srpanj/kolovoz/rujan
bolesti ožujak/travanj/svibanj, rujan/listopad

 

30.04.2017.

Save

Save

Save

ARHIVA