Navodnjavanje (zalijevanje) travnjaka

Danas je gotovo nezamislivo imati lijep i njegovan travnjak, a ne navodnjavati ga tijekom godine. Zaredale su sušne godine, ali i ukupno trajanje sušnih mjeseci kojh kroz godinu bude i do četiri, gotovo bez kiše, nameće potrebu da se ozbiljno razmisli o postavi efikasnog sustava navodnjavanja (zalijevanja) travnjaka. Naravno – za umjerenu cijenu!

 

Navodnjavanje travnjaka obično se vrši rasprskivačima. Cijevi za navodnjavanje, spojsnice i rasprskivači u pravilu se stavljaju u zemlju. Pod pristiskom vode rasprskivači se podižu i prskalju određenu površinu travnjaka. Takve rasprskivače nazivamo “pop-up” skočnim rasprskivačima. Neće smetati kod kosidbe ili korištenja travnjaka, a  ujedno doprinose urednosti travnjaka. Cijevi se polažu na dubinu od 30-40 cm tako da sustav ničim neće pokvariti krajolik. Posebna upravljačka jedinica omogućuje planiranje navodnjavanja odnosno, dobavu vode u “pravo vrijeme”.

 

 

Navodnjavanje travnjaka možete vršiti i sustavom “kap-po kap”. Cijevi se postavljaju pod zemlju, a te cijevi na sebi imaju ugrađene rupe (dizne) iz kojih pod pritiskom izlazi voda. Dizne ili kapaljke su ugrađene na određenoj udaljenosti i garantiraju postojanost mlaza unutar širokog područja različitih pritisaka.

 

Ono o čemu u ovom kontekstu govorimo je postavljanje tzv. automatskog sistema navodnjavanja koji podrazumijeva sustav upravljanja kojim se u određenom vremnu i prostoru daje određena količina vode.

 

“Mozak” takvog sustava je programator u kojem se memoriraju svi potrebni podaci o navodnjavanju (početno i završno vrijeme, dužina trajanja navodnjavanja po zonama, dani i intervali…). Na programator su spojeni senzori koji mu dostavljaju informacije o vrmenskim prilikama (vjetar, kiša, mraz) i koji će po potrebi, obustaviti isporuku vode ukoliko nema potrebe za navodnjavanjem. Senzori novije generacije programatoru dostavlju detaljne informacije o vremenskim prilikama (vlažnost zraka itd.) koji te informacije procesuira te navodnjavanje prilagođava sukladno svim prikupljenim informacijama. Elektomagnetski ventili primaju signal od programatora te otvaraju odnosno zatvaraju dotok vode. Ventili se stavljaju u tipske kutije gdje su zaštićeni od mehaničkih i vremenskih utjecaja. Slijede rasprskivači sa sustavom cijevi (cjevovod) koji su ukopani u zemlju. Cijevi su na dubini 30-40 cm dok su rasprskivači u ravnini tla. Nakon što programator dade “nalog” elektroventilu da otvori dotok vode, on će propustiti vodu do rasprskivača koji će iskočiti iz razine tla te započeti s distrubucijom vode. Pošto ventil zatvori vodu, “skakač” će se automatski spustiti u tijelo rasprskivača. Ako se radi o tzv. dinamičkim rasprskivačima pritisak vode pokreće zupčasti mehanizam koji vrši rotaciju vrha rasprskivača, a kut rotacije se namješta od npr. 20 do 360 stupnjeva. Vrstom rasprskivača (statički ili dinamički) te tipom promjenjive mlaznice određuje se domet rasprskivača i količina vode. Naravno, kod svega nećemo zaboraviti da treba osigurati izvor vode (bunar, cijev) i odgovarajuću vodnu pumpu (vrtna pumpa, hidropak).

 

Osnovno je pravilo kod postave rasprskivača da se oni preklapaju (preklapanje mlazeva iz više rasprskivača) sa više strana čime se osigurava ravnomjerna pokrivenost i visoka kvaliteta navodnjavanja.

 

 

Ovisno o osnovnim faktorima koji utječu na to koliko i kada navodnjavati (instalirani kapacitet, veličina površine, karakteristika tla i pokrova, klimatski faktori i karakteristike izvora vode) trebati će odrediti položaj i vrstu rasprskivača, količinu vode po stanici, broj stanica, količinu vode po kvadratnom metru, interval rada i dužinu trajanja rada svake stanice. Trebati će odrediti i profil cjevovoda. Pažljivo proralunato automatsko navodnjavanje štedi vodu u odnosu na ručno zalijevanje, tako da će sustav sam sebe isplatiti.

 

Rasprskivači su dinamični ili statični. Kod dinamičnih se glava okreće i vodu distribuira u odabranom kutu u obliku manjeg mlaza. Statički rasprskivači u pravilu su bolji za male travnate površine, cvjetne ljehe i grmlje.

 

 

Statički “pop-up” rasprskivači su uređaji dometa do 5 m koji se koriste na manjim travnjacima, površinama nepravilnog oblika, površinama sa cvjetnjacima ili površinama gdje raspored biljnog materijala ne dopušta uporabu rasprskivača većeg dometa. Intenzitet ovih uređaja je vrlo visok (45 mm/h do 110 mm/h) pa su pojedinačno veći potrošači vode. Npr. protok statičkog rasprskivača s dometom od 5,5 m koji vodu rasprostire puni krug (360°) je 1,2 m³/h vode.

 

 

Dinamički “pop-up” rasprskivači koriste se za veće travnjake. U tijelu rasprskivača smještena je turbina i prijenosni mehanizam koji okreće rasprskivač. Uređaji imaju diznu u obliku uskog otvora te potrebnu površinu navodnjavaju rotirajući unutar određenog kuta prekrivanja. Zbog veće površine prekrivanja njihov intenzitet navodnjavanja je daleko viši.

 

 

Za razliku od spomenutih, tzv. mikrorasprskivači i uređaji za navodnjavanje “kap po kap” koriste se za tlopokrivače, trajnice i sl.  te su relativno mali potrošači vode.

 

Pop up spray rasprskivači

 

Ovim se rasprskivačima osigurava nježan mlaz dometa radiusa npr. od 0,5 do 30 m (ovisno o tipu ili marki) ili pravokutnog oblika za duge uske površine, malog, srednjeg ili velikog dometa. Domet rasprskivača određuju promjenjive dizne koje se jednostavno pričvršćuju na vrh rasprskivača. Kut rada rasprskivača određuje se na vrhu dizne od npr. 25 do 360 stupnjeva. Visine “skakača” (dijela koji se uzdiže iznad zemlje za vrijeme rada) su npr. 5, 10, 15 i 30 cm. Ovisno o tipu i modelu, rasprskivač će (ili neće) imati tvornički ugrađen ventil protiv curenja vode na nizbrdici, regulator pritiska, određeni broj postavjivih dizni, sita i sustav protiv smrzavanja.

 

Rotirajuće mlaznice (rotatori)

 

Mlaznice se postavljaju na tijelo pop-up spray rasprskivača, a vodu distribuiraju u obliklu višestrukih mlazeva u rotaciji čime se osigurava ujednačenost navodnjavanja. Kut rada se regulira na prstenu na glavi rotatora unutar serije. Troše višestruko manje vode.

 

Programatori

 

Postoje modeli za vanjsku ili unutarnju ugradnju, s 4, 6, 8, 9, 12, 15… ventilskih izlaza, s određenim brojem neovisnih programa, dužine rada, različitim dnevnim režimima itd. Neki do njih imaju mogućnost spajanja na IMMS sistem upravljanja preko PC-a.

 

IMMS sistem upravljanja omogućuje da PC-om komunicirate sa jednim ili više sustava, iz stana ili ureda. Komunikacija je dvosmjerna, s terena stižu sve potrebne informacije (zastoji, uvjeti itd.) u PC, a iz PC idu naredbe. Na PC-u se izrađuju svi zadaci za navodnjavanje i šalju u programator, a može se pokrenuti i svaki pojedinačni ventil. Način komunikacije je žičana veza, telefonska veza, radio veza i GSM veza.

 

Programatori se spajaju na izvor energije (struja) ili mogu imati vlastiti izvor (baterija).

 

Senzori

 

Kišni senzori obustavljaju dovod vode u slučaju oborina u količini većoj od namještene na senzoru. Drugi će obustaviti isporuku vode u slučaju mraza. Imaju u sebi senzore (ovisno o modelu) za kišu, mraz, vjetar, jačinu sunčeva zračenja, vlagu, temperaturu, protok…

 

Ventili

 

Ventili za automatsko upravljanje navodnjavanjem primaju signal sa programatora za otvaranje/zatvaranje. Signal primaju žičanom vezom (ili bezžično, ovisno o modelu). Protok vode se regulira na vrhu ventila, a smještaju se u tipska plastična okna ili na neki drugi način izvedena kućišta.

 

Pumpe

Ukoliko ne zalijevate vodom iz vodovoda, a što vjerujemo da ne činite, biti će vam potrebna vodena pumpa koja će crpsti vodu iz bunara ili cijevi te je transportirati u sustav za navodnjavanje. Vodite računa da bude dovoljne snage (W), da osigurava dovoljan protok i pristisak na elektoventilima i rasprskivačima (bar). Za to će vam poslužiti obične vodne pumpe ili tzv. hidropaci. Uz pumpu poželjo je uzeti i filter za vodu kako bi se izbjegla oštećenja od pijeska ili drugih nečistoća.

 

 

Kako planirati navodnjavanje travnjaka?

 

Na ovom mjestu ne možemo  o tome detaljno elaborirati jer je situacija doslovce bezbroj, ali za dobivanje “osječaja” o čemu je riječ , navesti ćemo da npr. za navodnjavanje travnjaka od 600 m², pravokutnog oblika s kućom u sredini parcele i rasporedom sprinklera uz među ( zapravo više pravokutnih površina), okvirno, trebalo bi koristiti statičke rasprskivače s ukupnim protokom od 30 m³/h. Za travnjak iste površine, ali druge dimenzije gdje bi mogli koristiti dinamičke rasprskivače (jedna velika piovršina), zbroj svih protoka je oko 5 m³/h. Kod takvih uvjeta, svi bi dinamički rasprskivači mogli raditi istovremeno, dok bi kod varijante sa statičkim rasprskivačima trebalo predvidjeti više linija (4-6). To onda znači i veći broj elektroventila (8-12).

 

Kod navodnjavanja usklih dugih površina ili niza površina manjeg nepravilnog  oblika, zelenih otoka i sl. koristiti ćemo rasprskivače koji pokrivaju veće površine (veći promjer). Tu ćemo koristiti uglavnom statičke rasprskivače manjeg dometa s većom pojedinačnom potrošnjom, dok je kod većih površina, obrnuta situacija – koristiti ćemo manji broj rasprskivača s manjom pojedinačnom potrošnjom.

 

Iznimka su veliki travnjaci gdje bi se mogli koristiti rasprskivači velikog dometa (npr. preko 15 m; nogometno igralište) gdje će se planirati rasprskivači pojedinačnog protoka i do 15 m³/h.

 

Upravljanje navodnjavanjem u standardnim situacijama najčešće ćemo koristiti 24 V-oltni programator. Predlažemo ga smjestiti u zatovrenom ili zaštićenom prostoru. Uz to treba osigurati proturne cijevi dovoljne dimentije kako bi se izvelo ožićenje prema elektoroventilima. Za to se koriste višežični kablovi za podzemnu ugradnju (PP00-Y) presjeka ≥ 8 mm (može i 1,5 mm²). Kablovi se polažu u rov s vodovodnom instalacijom tako da do jednog ventilnog okna  s grupom ventila uvijek vodi samo jedan kabel.

 

Programiranje sustava za navodnjavanje najjednostavnije rečeno znači određivanje rasporeda (tjedno, dnevno, intervalno, u trajanju…) navodnjavanja. Jednostavan zadatak, ali tek “na oko”. Naime, istraživanja su pokazala da je 30-50% navodnjavanja prekomjerno, a uzrok tome najčešće je u činjenici površnog kalkuliranja potrebe za navodnjavanjem i u izostanku periodičke prilagodbe stvarnim vremenskim i klimatskim uvjetima. Trajanje rada elektroventila u pravilu se određuje prema potrebama za navodnjavanjem tijekom sušnog perioda pa ako se tijekom sezone režim rada ne prilagođava prema stvarnim potrebama, imati ćemo vjerojatno prekomjerno zalijevanje (ili nedovoljno). Kod malo kvalitetnijih uređaja (programatora) trebali bi dobiti i uputstvo za adekvatno programiranje ili se poslužiti formulama za izračun intenziteta navodnjavanja. Jednostavniji i jeftiniji uređaji nemaju mogućnosti prilagodbe intenziteta navodnjavanja, ali će poslužiti svrsi.

 

Prema našim kalkulacijama, okvirnio trošak postave jednog sustava za kompletno navodnjavanje jedne omanje okućnice ne bi smio prijeći iznos od 7.000 kn, uvažavajući da u tu cijenu ulazi i nabavka potrebne električne pumpe (vodna pumpa)  i sustava za dobavu vode (cijev) do pumpe. Ovo podrazumijeva “uradi sam” varijantu, s time da taj trošak može biti još i niži, ukoliko se odlučite na npr. jednostavniji programator i druge prihvatljive uštede (npr. jeftiniji rasprskivači i sl.). Ukoliko se odlučite na postav sustava angažiranjem specijalnih izvođača, računajte na trošak od barem 20.000,00 kn! Spomenuti trošak (“uradi sam” princip) brzo će se vratiti kroz bitno smanjenu potrošnju vrlo skupe vode iz gradskog vodovoda, naravno ukoliko ste tom vodom zalijevali travnjak, ali i prali osobno vozilo, navodnjvali vrt i sl.

 

Od sada u Gra-mi potrežite sve što vam je neophodno za planiranje i izvedbu cjelovitog sustava navodnjavanja travnjaka i vrta te drugih površina.

 

27.04.2014.


ARHIVA