Bolesti i štetnici na crnogorici i živicama

I crnogorično drveće te grmlje koje ste posadili u svom vrtu je izloženo napadima bolesti i štetnika. Upoznajte najčešće od njih.

 

 

GLJIVIČNE BOLESTI PODZEMNIH DIJELOVA


Više je uzročnika, a najčešće su to gljivična oboljenja.*

 

Trulež stabljike (Rhizoctonia solani) na boru (Pinus) – vrat korijena te bazalni dio biljke potamni . Tipično za mlade biljke.  Slične simptome izazvati će gljivica Pythium debaryanum. Trulež korijena bora izaziva fomopsis s uzročnikom gljivicom Phomopsis juniperovova.  Preporuča se mlade biljke zalijevati svakih 10 dana kombinacijom fungicida Merpan + Previcur 607 SI ili Previcur 607 SI +Bavistin.

 

GLJIVIČNE BOLESTI NADZEMNIH DIJELOVA


Uzročnik su također gljivice, a  od bolesti izdvajamo hrđu (kruškin pikac) na grmu borovice (Juniperus sabinae ili J. Communis)  koje rastu u blizini kruške. Uzročnik je gljivica Gymnos – porangium. Napadnute biljke će na zadebljanim dijelovima stabljike imati bradavičaste tvorevine iz kojih izlazi želatinozna masa.Bolest se širi na grane koje će se osišiti. Prskanje se provodi u 4 navrata u razmaku po 7-10 dana bakarnim fungicidima Champion 0,5%  ili Cuprablau Z 1%. To vrijedi za prvo prskanje.Kod drugog prskanja koncetracija ne smije prijeći 0,3%. Treće prskanje izvodi se prije cvatnje uz primjenu sredstva Dithane M-45 i dr. (capta, Merpan, Baycor).

 

VJEŠTIČJA METLA


Gljivica Gymnosporangium  clavipes uzročnik je hrđe bora i borovici (G. ellisii). Gljiva formira velike izboje koji se formiraju u obliku metle. Jedina zaštita je odsjecanje grana.

 

SUŠENJE TUJA i ČEMPRESA te RAK KORE


Sušenje tuja (Thuja occidentalis) česta je bolest osobitona sorti “Smaragd” te kod običnog čempresa (Cupresus sempervirenes). Prvo se suše vršni izboji, na kori se potom stvaraju nekrotične pjege (kasnije rak rane) iz kojih izlazi smola. Konačni rezultat napada bolesti je sušenje cijele biljke. Od sredstava se predlaže koristiti neko na bazi benzimidazola i bakra

 

Struka upozorava da je pojava jednostavnog smeđenja i sušenja vjerojatno neparazitskog porijekla kao posljedice prejake rezidbe. Stoga rezidbu treba izbjegavati, osobito tijekom vrućih ljetnih dana.

 

ŠUPLJIKAVOST LIŠĆA LOVORVIŠNJE

 

Lovorvišnju (Stigmina carpophilia) najčlešće napada bolest čiji je uzočnik gljivica. U prvoj fazi bolesti na lišću se javljaju smeđe-crvene pjege promjera 3-6 mm, da bi se kasnije na tom mjestu pojavila šupljina. Pjege i lezije javljaju se na grančicama ili izbojima. Bolest najčešće napada mlado lišće, ali u ekstremnim oblicima napada cijelu biljku uslijed čega može doći do opadanja lišća. Dobro bi bilo zaražene dijelove biljke ukloniti,a  od kemijskih sredstava ev. koristiti fungicide na bazi bakra, ditiokarmabata, ftalimida i klortalonida.

Lovorvišnja oboljeva i od pepelnice (bijelo-siva presvlaka na lišću) no nju kod manjih napada ne bi trebalo suzbijati.

 

 

ŠTETNICI


Vrlo čest je tujin moljac miner (Argyresthia thuiella). Radi se o sušenju vrhova grančica čiji uzročnik je tujin moljac. Suzbijanje se provodi uporabom insekticida (sintetski piretroidi) u doba leta moljaca.

 

Štitaste uši javljaju se na boru, arišu i  borovici. Radi se o napadu ušiju roda Pseudoccocus koje će oslabiti biljku pa će izazvati opadanje iglica što za ukrasne biljke nije nikako poželjno. Štetnik se pričvršćuje na unutarnju stranu iglica, a to je vidljivo tek kad se razmaknu. Suzbijanje je efikasno uporabom bijelog ulja u koncetraciji od 1-2%, a zimi 3-4%.

 

Crveni pauk često napada patuljastu smreku (Picea glauca Conica)  koja je čest i lijep ukras naših dvorišta. Zbog guste i zbite strukture krošnje tretiranje često puta ne daje rezultata. Treba biti uporan i prskati duboko u krošnju. Preparati: za zimsko prskanje da se unište jaja bijelo ulje , a kasnije neki od kontaktnih akaricida (Ortus 5 SC, Actellic EC, Demitan)

 

 

*Prije primjene bilo kojeg od preparata neophodno je zatražiti mišljenje stručnjaka i pridržavati se uputa proizvođača-distributera.

 

22.06.2014.

ARHIVA