Biosigurnosne mjere u prevenciji zaraznih mastitisa

S gledišta biosigurnosnih mjera uvođenje novih krava u stado uvijek predstavlja rizik, pa niti jedna krava koja je inficirana zaraznim uzročnikom mastitisa ne bi smjela biti uvedena u stado. Iako je najsigurnije ne kupovati nove životinje, to nažalost nije moguće u situacijama kada se želi u kratkom vremenskom periodu ovećati broj životinja. Zato ćemo prije kupnje krave ili junice, obavezno provjeriti njihovo zdravstveno stanje. Nove životinje moraju biti slobodne od kontagioznih uzročnika mastitisa, ali i od drugih bolesti kao što su leukoza, virusna dijareja goveda i paratuberkuloza. Znatno je manja vjerojatnost infekcija u junica koje se nisu još telile, nego u krava. Što je krava starija to je veća vjerojatnost da je inficirana nekim od uzročnika zaraznih bolesti.

 

Da bi se smanjio rizik od ulaza inficiranih krava u zdravo stado važno je poznavati stado iz kojeg dolazi krava koja se kupuje. Poželjno je krave kupovati samo iz stada koja imaju dokumentiranu nisku pojavnost kontagioznih mastitisa i čiji vlasnici redovito uzimaju uzorke mlijeka za bakteriološku pretragu (poznavanje uzročnika) te vode evidenciju pojavnosti mastitisa. Prije kupovine krava iz novog stada preporučljivo je nekoliko dana zaredom uzeti uzorke mlijeka iz laktofriza. Isto tako treba poznavati kravu koju kupujemo, što znači da treba kupovati samo krave sa negativnim mastitis testom, niskim brojem somatskih stanica i negativnim rezultatom bakteriološke pretrage.

 

Nedavno kupljene krave uvijek treba musti nakon zdravih krava, sve dok se ne ustvrdi da su zdrave i tek tada se mogu staviti u grupu s vlastitim zdravim kravama.

 

Bolesne krave ne smiju biti smještene u istoj nastambi sa zdravim kravama, dok mlijeko bolesnih krava, koje nije za otkup, ne smije služiti kao hrana za telad.

 

Pored razdvajanja krava i uspostave redoslijeda mužnje, još neke radnje smanjuju rizik širenja kontagioznih mastitisa:

-nošenje jednokratnih gumenih rukavica i njihovo redovito čišćenje tijekom mužnje

-smanjenje kontakta ruku muzača i dlake, kože i mlijeka

-korištenje pojedinačnih papirnatih ili pamučnih ručnika za čišćenje i sušenje vimena prije mužnje

-korištenje dezinficijensa prije i nakon mužnje (važno je da dezinficijens prijemužnje na koži sisa bude najmanje 20-30 sekundi kako bi bio djelotvoran).

ARHIVA