Jagodičasto voće (jagoda, kupina, malina, dud) i bobičasto voće (grožđe, ribiz, ogrozd, borovnice, brusnice, ružin šipak) omiljene su voćne vrste koje ne zauzimaju mnogo prostora, a može se reći i da su nešto manje zahtjevne. Za solidan prinos ipak se treba potruditi.
U zadnje vrijeme pojavilo se dosta novih vrsta (sibirska borovnica, goji, tayberry, boysenberry) i neke izuzetno ljekovite i prave ekološke vrste ( goyi, aronija, shisandra i dr.).
Sve ove voćne vrste možete ekološki uzgajati jer u pravilu nije potrebno vršiti radikalnu zaštitu od bolesti i nametnika, a kod nekih (eko-voće) to nije uopće ni potrebno. No, za sve vrijedi osnovno pravilo – dajte im vode! Bez dovoljno vode – plodovi će biti mali, smežurani i netipičnog okusa.
Gotovo bez iznimke, sve ove voćne vrste dobro podnose niske temperature pa se ne treba bojati nižih zimskih temperatura.
MALINA
Važno je pravilno odabrati položaj za sadnju, kvalitetnu sadnicu kao i odgovarajuću gnojidbu. Raste u obliku grma visine i do 3,5 metara. Npr. malina traži osunčana mjesta i ne podnosi neprikladna tla pa je uzgajamo u težim, zbijenim i plodnim tlima, do pH 6 i s humusom do 3%. Ukoliko je tlo manje plodno, nasad treba pognojiti stajskim gnojem, koji najčešće nemamo, ili kvalitetnim organskim gnojivom, kao npr. Italpollininim organskim gnojivom koje ćete naći u Gra-mi. Stoga je preporučljivo malinu saditi na laganim, pjeskovitim tlima. No, kako su zaredale velike ljetne vrućine, biljkama treba osigurati dovoljno vode, osobito u fazi cvatnje i dozrijevanja. Malina dobro podnosi niske temperature pa se može saditi i na visinama do 1100 metara, ali je idealni uzgoj na 400-800 m nadmorske visine. Kasnije cvate pa će izbjeći proljetne mrazeve, ali je nešto osjetljivija na bolesti.
KUPINA
Kupina dobro podnosi vrućine i sušu. Ni u pogledu tla nije osobito zahtjevna, ali treba izbjegavati pjeskovita i teška tla. No, treba joj osigurati dovoljno svjetla jer će u protivnom plodovi slabo dozrijevati. Dakle, voli osunčana mjesta. Nešto je intolerantnija na niže tempere, ali će izdržati i one do -18°C. Relativno je otporna na bolesti i štetnike. No, teže podnosi ekstremne vrućine i suha ljeta, traži natapanje, a zreli plodovi su dosta osjetljivi pa treba voditi računa kad se beru i skladište.
JAGODA
Sigurno je najtraženije jagodičasto voće, a unutar te voćne vrste – osobito su tražene tzv. mjesečarke, jagode koje rode i dozrijevaju postepeno. Možemo ih uzgajati doslovno svugdje – na terasama, balkonima ili u kućnim vrtovima. Jagode se brzo razmnožavaju pa su i zbog toga popularne. U tzv. ekstenzivnom uzgoju potraju i do 4 godine.
BRUSNICA
U zadnje vrijeme prepoznatljiva voćna vrsta, osobito zbog svoje ljekovitosti. Naraste u visinu do 25 cm. U prodaji ćemo često naći europsku brusnicu koja je zimzelena pokrovna vrsta te američku, koja je nešto krupnijih plodova te ima puzajuće izdanke koji mogu narasti od 1-2 metra u dužinu. Ona traži izuzetno kiselo tlo (pH 4,0-5,5) i prilagođen supstrat, slično kao borovnica (pH 3,5-5,2). Ne podnosi visoke temperature, od sunaca dobiva ožegotine pa je dobro osigurati zasjenu. Treba osigurati natapanje ili zalijevanje.
BOROVNICA
Listopadni je grm prosječne visine 20-50 cm. Cvjeta u svibnju i lipnju a dozrijeva u srpnju te kolovozu. Kod nas se uzgaja europska te amerčka brusnica, koja je nešto većih plodova. Traži navodnjavanje odnosno zalijevanje jer teže podnosi sušu. Traži izuzetno kiselo tlo. Ostale informacije dostupne su na našim drugim stranicama.
GOJI
Zadnjih godina u nas vrlo prisutna voćna vrsta, osobito prepoznata zbog ljekovitosti i otpornosti na bolesti, štetnike i nepovoljne klimatske uvjete.Traži tlo pH 8,2-8,6, češće orezivanje i povremeno natapanje.
ARONIJA
O njoj gotovo da je sve rečeno. Omiljena je i vrlo prisutna voćna vrsta jer ne traži neki poseban tretman i zaštitu. Prava ekološka biljka. Vrlo je otporna. Dobro rodi s time da traži dosta svjetla i povremeno natapanje.
RIBIZ
RIBIZ je “zahvalna” biljka – uz malo pažnje dugo godina će davati plod. Ribiz možemo uzgajati kao slobodno rastući grm ili na žici (armaturi). Da bi bio zdrav i dugo rodio treba, između ostalog, voditi brigu o pravilnoj i redovitoj rezidbi. Njegova rodnost i kakvoća plodova pa time i dugovječnost u izravnoj su vezi s redovitim i pravilnim orezivanjem. Rezidbu ribiza treba obaviti u rano proljeće, dok pupovi još ne nabubre. Crveni i crni ribiz sa strane “puštaju” jednogodišnje izboje na dvogodišnjim granama (cca 20 cm). Nikako nije preporučljivo orezivanje sredine grma, ali se ne bi smjele ni ostavljati grane starije od 5 godina. Kod crnog ribiza se ostavljaju izboji koji rastu iz tla, koji su različite starosti, ali najviše 5 godina. Svake se godine dvije stare grane zamjenjuju dvjema novijim granama. Ostale izboje treba ukloniti. Uvijek treba odabrati najsnažnije grane koje se ostavljaju kako bi podnijele teret roda. Crveni ribiz se orezuje na način da se ostavljaju jednogodišnji izboji dugi 10 do 15 cm koji će se kasnije razgranati. Najveći je urod na bočnim granama pa stoga na svakoj “nosivoj” grani treba u razmaku od 10 cm ostaviti po jedan bočni izboj koji će dati rod. Preostale bočne grane se prorjeđuju i ostavljaju s 1-2 ili 5-6 pupova. Ostale prekobrojne grane se skraćuju na izboje duge 2 cm.
Posjetite Gra-mu i nabavite kvalitetne sadnice, gnojivo i susptrate za sadnju.