Zaštita zemljišta od onečišćenja

Nefunkcionalno korištenje zemljišta (tla) u okolišu danas izaziva međusobno uvjetovane konfliktne situacije – onečišćenja i degradacije tla unutar ekosustava te privremenu ili trajnu prenamjenu često plodnog poljoprivrednog i produktivnog šumskog zemljišta. Stoga se racionalno ili održivo gospodarenje i zaštita tla nameće kao imperativna obveza u okviru politike održivog razvitka i zaštite tla.

Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja, mogli bismo reći, posebni je element u okviru mjera funkcionalnog korištenja tla, a poduzimanje tih mjera upravo je u direktnoj vezi sa očekivanim i ciljanim smanjenjem onečišćenja i degradacije tla.

Formalni (zakonodavni) okvir

Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/2014) utvrđene su tvari koje se smatraju onečišćivačima poljoprivrednog zemljišta, njihove najviše dopuštene količine u tlu, mjere za sprječavanje onečišćenja zemljišta i kontrola onečišćenja, a sve s ciljem da se zemljište zaštiti od onečišćenja i degradacije te održi u stanju koje ga čini povoljnim staništem za proizvodnju ispravne hrane, radi zaštite zdravlja ljudi itd.

logo_save_our_soils_english_48554

Onečišćujućim tvarima smatraju se: teški metali (Cd, Cr, Cu, Hg, Ni, Pb i Zn) i potencijalno toksični esencijalni elementi (Zn, Cu), organske onečišćujuće tvari (pesticidi, industrijske kemikalije, nusproizvodi izgaranja i industrijskih procesa), radionuklidi i patogeni organizmi. Međutim, onečišćujućim tvarima smatraju se i tvari koje se uobičajeno unose u zemljište, ali neadekvatnom primjenom (količine, vrijeme primjene, uvjeti zemljišta i dr.) mogu proizvoditi štete za okoliš i/ili zdravlje ljudi (čl. 2.).

Pravilnikom su određene maksimalno dopuštene količine onečišćujućih tvari u poljoprivrednom zemljištu, pa je tako određeno da je npr. maksimalno dozvoljena količina bakra (Cu), koji je često u primjeni ne samo na poljoprivrednim površinama nego i u našim vrtovima i okućnicama, u pjeskovitom tlu 0-60 mg klg-1, u praškasto-ilovastom tlu 60-90 te u glinastom tlu 90-120! Ili – maksimalno dopuštena količina organske onečišćujuće tvari iz grupe herbicida – atrazina je 0,01 mg kg-1.

Što se tiče gnojiva i poboljšivača tla, pravilnikom je određeno da se organska gnojiva, poboljšivači tla i ostala sredstva koja se unose u tlo ili se koriste u staklenicima ili plastenicima kao npr. supstrati ili komponente u pripremi supstrata (npr. treset) mogu koristiti samo ako su na deklaraciji tog proizvoda navedeni podaci o sadržaju teških metala i drugih onečišćujućih tvari. Znači, kod kupnje takvih proizvoda treba obratiti pozornost na činjenicu da li proizvod ima deklaraciju (naziv proizvoda, proizvođač, porijeklo, uvoznik ili onaj tko je stavio proizvod na raspolaganje) koja obavezno sadrži i podatak iz analize od strane ovlaštene tvrtke o sadržaju teških metala i onečišćujućih tvari!

Pravilnik osobitu pozornost posvećuje uporabi organskih gnojiva, koja su suprotno uvriježenom općem stavu, također potencijalno veliki onečišćujući faktor. Tako je određeno da je maksimalno dozvoljena količina gnojovke u poljoprivrednom tlu do 60 m³/ha, a u izvanvegetacijskom razdoblju (listopad – travanj) do 30 m³/ha. Nadalje, u cilju smanjenja gubitaka dušika isparavanjem i ispiranjem zabranjeno gnojenje gnojnicom i gnojovkom, bez iznimke, u razdoblju od 15.11. do 15.02. te raspodjelom gnojovke i gnojnice bez unošenja u tlo (polijevanje, prskanje), bez iznimke, u razdoblju od 01.05. do 01.09.

I. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitritima poljoprivrednog podrijetla (NN 15/2013) predviđa posebnu zaštitu voda od zagađenja tvarima pod nazivom nitriti. Nitrit je anion sastavljen od jednog atoma dušika (N)i dva negativno nabijena atoma kisika (O). Radi se dakle propisu koji posebno akceptira problem zagađenja voda gnojivima s dušikom, bez obzira na njihov oblik (mineralna, organska).

Vezano na Akcijski plan, važna je obveza koju on nameće svim poljoprivrednim gospodarstvima koja imaju zemljište unutar ranjivih područja (Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj NN 130/2012) da obavezno trebaju obaviti kemijsku analizu tla na ključne parametre (sadržaj dušika, sadržaj fosfora, sadržaj kalija, pH tla i sadržaj humusa u tlu). Ova kemijska analiza provodi se samo u ovlaštenim laboratorijima i to svake proizvodne godine na uzorcima tla s najmanje ¼ poljoprivrednih površina gospodarstva. Nadalje, propisane su i maksimalne količine stajskog gnoja kojeg poljoprivredno gospodarstvo tijekom jedne godine može unijeti u tlo (zapravo određene su granične vrijednosti dušika u gnoju). Najmanje dva puta kroz godinu provodi se analiza tla za površine na kojima se koristi stajski gnoj.

Iz ovog jasno proizlazi zaključak da korištenje organskog gnoja i nije tako bezazlena „rabota“, ponajprije zbog sadržaja dušika koji je jak onečišćivać tla i voda.

08.01.2017.

ARHIVA