Patuljaste (stupaste) voćke

Patuljaste voćke zauzimaju malo mjesta, a ni njihovo održavanje ne iziskuje veće napore (gnojidba, prihrana, zaštita). Adekvatnim smještajem voćke posađene u cvjetni lonac u zaštićene prostore može se utjecati i na vrijeme dozrijevanja. S obzirom da im korijen ne zauzima puno mprostora mogu se saditi i u cvjetne lonce pa time postaju atraktivan hortikulturni elemenat na terasi, verandi ili nekom sličnom prostoru. Imaju sve karakteristike “velikih” sorti – osim što su malene rastom, a time proporcionalnoi  manje rode.

 

Osim što imaju svoju vrijednost kao voćka, danas im nije zanemariva i hortikulturna uloga (kao ukras na terasama i manjim prostorima).

 


JABUKE

 

Glavna je odlika stupastih jabuka da zauzimaju malo prostora pa su pogodne za sadnju u našim vrtovima koji nisu prostrani. Slabo su razgranate pa plod donose vrlo blizu provodnici. Zapravo, izboji stupastih jabuka su iznimno kratki pa se stoga plod razvija tik uz provodnicu. Zbog opisanih karakteristika takve sorte jabuka je moguće uzgajati i u posudama (loncima).

 

Stupaste jabuke traže uspravnu formu, što je samo po sebi logično, ali ih je neophodno poduprijeti kolcem jer imaju plitko i slabo razvijeno korijenje. S druge strane, solidan urod i opterećenje ploda može jabuku prevrnuti. Plodovi su normalnog do manjeg oblika. No usprkos svemu, možete očekivati prinos od 10-15 kg plodova od kojih će neki biti težine iznad 200 gr (između 110 i 210 gr.).

 

Orezivanje je jednostavno obzirom da se niti nema što orezivati. Time je i zaštita manje zahtjevna obzirom da im je krošnja bitno manjeg volumena u odnosu na “normalnu” biljku.

 

Od mnogoborojnih sorti izdvajamo tri:

 

RUMENO VRETENO

Sorta je dobivena križanjem sorti Idered i Wijcik. Krošnja joj je lijepa i široka do srednje bujnosti. Obilno rodi. Ima okrugle i krupne plodove. Osnovna im je boja žuta, a dopunska tamnocrvena. Okus je kiselo-slatki. Zrije u prvih deset dana rujna.

 

 

VESNA

Karakteristična je po tome štvo vrlo rano zrije, već polovinom kolovoza. Plodovi su srednje veličine – slatko kiseli, crveni (70%). Stablo je široko, srednje bujno.

ZELENI DRAGULJ

Ova sorta je dobivena križanjem sorti Granny Smith i Wijcik. Izuzetno je rodna. Zrije dosta kasno – krajem listopada, a  plodovi se dobro čuvaju tijekom zime. Jabika je zelenog ploda

 

Za jabuku je karakteristično da je visina stabla od 2,5 do 5 m, dok je širina krošnje cca 50 cm. Jače izboji koji konkuriraju provodnici treba uklanjati. Saditi na osunčanim mjestima. Uzgajivači savjetuju prorjeđivanje plodova nakon cvatnje kako bi se postigla redovita rodnost.

 

OSTALE VOĆKE

 

Od patuljastih vrsta na tržištu su prisutne kruške, šljive, breskve, nektarine, trešnje i višnje.

 

Od kruški – spomomenimo sortu DRUŠTVENKA. Stablo može dati od 6-8 kg plodova. Treba pripaziti da se takva kruška zaštiti od vjetra da se izbjegne opadanje plodova ili rušenje stabla.

 

GIZELA se najčešće spominje kada je riječ o patuljastim sortama trešnje. Osobito treba paziti da ih se, ukoliko su posađene u loncima, zimi skloni na suho, tamno i hladno mjesto, kao u ostalom i ostale patuljaste voćke posađene u cvjetne lonce i to 250 sati najmanje, jer u protivnom u proljeće neće cvasti.

 

Od šljiva prisutni su kultivari SANTA ROSA, GULF RUBY, BLACK AMBER i dr.

 

Od patuljastih bresaka – među prvima se pojavila BONANZA, pa potom GARDEN LADY, TUSCANY…, a od nektarina NECTARELLA, TERRACE RUBY i dr.

 

Koju od ovih voćnih vrsta ćete uspjeti nabaviti – često je neizvjesno. Naime, naši rasadnici nemaju dovoljnih kapaciteta za njihov uzgoj, a problem je i oko zaštite sorti (licence).

 

11.01.2015.

 

 

 

 


ARHIVA