Plodored i njegova važnost

Plodored održava plodnost tla, pridonosi boljoj strukturi tla, regulira bolesti, štetnike i korove, smanjuje gubitak hraniva iz zemlje, sprječava eroziju i povećava produktivnost na poljoprivrednom zemljištu. Plodored je jedna od ključnih mjera u očuvanju plodnosti tla, ljudskog zdravlja i značajna je metoda u tzv. ekološkoj poljoprivredi. Plodored se definira i kao prostorna izmjena poljoprivrednih kultura.

 

Većina uzročnika različitih biljnih bolesti i štetnih insekata preživljava u biljnim ostacima pa je cilj izmjene biljnih kultura na određenoj površini, smanjiti njihovu populaciju i štete uslijed njihova djelovanja. Naime, patogeni ne napadaju istovremeno sve biljne vrste.

 

Održavanje plodoreda je preventivna mjera smanjenju hraniva u tlu jer različite kulture imaju različite zahtjeve prema hranivima. S druge strane, biljni ostaci gnoje tlo (unos prijeko potrebne organske tvari), unose neke potrebne elemente koje je tlo izgubilo i prorahljuju tlo.

 

Tlo erodira pod utjecajem vode i vjetra. Svrha je plodoreda da tlo bude prekriveno tijekom većeg dijela godine, a što se postiže izmjenom kultura i višekratnim sjetvama tijekom cijele godine.

 

Pojedine godine su povoljnije za uzgoj neke od kultura, dok za druge godine to neće biti slučaj. Kulture koje su dobro rodile jedne godine, druge godine će podbaciti. Uzgojem većeg broja kultura postiže se to da će za neke od njih godina biti ipak pogodna, čime se uvelike smanjuje rizik od gubitaka.

 

Različite kulture imaju različite potrebe za gnojidbom. Lisnate biljke traže više dušika, biljke ploda traže više fosfora, korijenaste biljke trebaju više kalija dok biljke koje nazivamo čistačima i izgrađivačima tla (prijedlog plodoreda: biljke lista, biljke ploda, biljke korijena pa mahunarke) ili vežu neke elemente iz zraka (mahunarke)  ili čiste tlo (kukuruz, krumpir).

 

Zagovornici biodinamičke proizvodnje pridržavaju se tzv. biodinamičkog plodoreda koji je sukladan mjesečevom sjetvenom kalendaru. Po njima, moguće je povećati prinose za čak 30%.

 

09.02.2013.

ARHIVA