Organska gnojidba

UVOD

Često se kaže da u poljoprivrednoj proizvodnji biljnu proizvodnju nije moguće odijeliti od stočarske. Iako se radi o dvije odvojene proizvodnje one ipak čine jedinstvo. Naime, jedan on najvažnijih (nus)produkata stočarske proizvodnje je gnoj životinjskog porijekla, a on je značajan čimbenik u biljnoj proizvodnji.

Kruti gnoj je spoj izmeta i urina pomješanog sa steljom (stajski gnoj). Ovaj tip gnoja je najkvalitetniji tip životinjskog gnoja zbog mješavine stelje, tekućeg i krutog gnoja.

Gnojovka je smjesa urina, izmeta i vode. Nastaje otjecanjem navedenih sastojaka kroz rešetke u podu staje i skupljanjem u bazenima (5 – 6 mjeseci). Značajno je za napomenuti da gnojovku treba držati u aeriranom stanju jer u anaerobnim uvjetima dolazi od stvaranja amonijaka i mlječne kiseline, uslijed čega se stvara kakterističan smrad pa dolazi i do oštećenja biljaka i tla. Prozračivanje gnojovke obavlja se na način da se u gnojovku kroz cijev pod pritiskom pušta zrak ili da se gnojovka pušta u zrak putem propelera ili mješalica. Gnojovka se primjenjuje na različite načine, ovisno o vrsti proizvodnje. Žitarice se gnoje količinom 6-10 t/ha prije sjetve dok je na livadama i pašnjacima koristimo u količini od 20-40 t/ha u proljeće i nakon svake kosidbe te na jesen.

Gnojnica nastaje otjecanjem urina  koji se ocjeđuje iz krutih dijelova gnoja.  Gnojnicu kao i gnojovku treba prozračivati. Koristi se samo provrela gnojnica. Gnojnicom se gnoje žitna strništa čime se postiže balans C:N ili kulture za zelenu gnojidbu.

PREDNOSTI I NEDOSTACI POJEDINIH GNOJIVA

1. GNOJ (kruti, gnojnica i gnojovka)

PREDNOSTI

- u tlo se unosi neophodna organska tvar, korisni mikroorganizmi, makro i mikroelementi

NEDOSTACI

- nema značajnih efekata u prvoj godini gnojidbe (kruti gnoj)

- problem “dozrelosti” (samo “zreli” i odstajali gnoj je dobar)

- ostaci sjemena korova čime se doprinosi širenju korova (veliki problem!)

- prisutnost štetnih mikoorganizama (npr. E. colli!)

- nedostatne količine

- tehnički problemi s distribucijom (skladištenje, troškovi utovari istovara, prijevoz, puno rada)

- ograničenja u distribuciji pod posebnim uvjetima (podvodna tla, tanka tla, smrznuto tlo.. – vidjeti prilog Organska gnojidba)

- problem podizanja kiselosti tla kod gnojidbe gnojnicom i gnojovkom, problem podizanja slanosti tla kod gnojidbe npr. svinjskim gnojem, zatiranje mikroorganizama u tlu (gnojenje gnojnicom)

2. MINERALNA (NPK) GNOJIVA

PREDNOSTI

- djeluju brzo i snažno

NEDOSTACI

- veliki gubitci kroz zrak i tlo (smatra se da su gubitci na dušiku 50-70%, na fosforu 70-80%, a na kaliju 40-50%, s time da gubitci na fosforu mogu biti i 90% u slučaju kiselih tala)

- problem otplavljivanja na kosim terenima

- kratko vrijeme dostupnost biljci (cca. 7 dana)

- problem određivanja optimalnog trenutka za distribuciju (ako smo dali prerano ili prekasno nema efekata te su gubitci max.)

- utjecaj na kvalitetu tla (osiromašivanje tla, nestajanje humusa)

- smanjena mikrobiološka aktivnost

- visoki troškovi distribucije (gnojidba – prihrana više puta kroz vegetativno razdoblje, zaoravanje)

- previsoke cijene

3. KOMPOST, STALATIKO

PREDNOST

- unos u tlo organske tvari

NEDOSTACI

- kompost – nestabilan sastav obzirom na sirovine; uglavnom “sirovine” za kompost su otpadci (!!!!!!) iz domaćinstva, granje, lišće, trava, papir, ambalaža… = previše ugljika, nepovoljan C/N odnos; upitan udio teških metala; ostaci otrova, lijekova, drugih štetnih kemikalija, ostaci životinjskog porijekla (meso, kosti, mesne prerađevine) i dr. nepoznato!

- “Stalatiko” – na tržištu je mnogo proizvoda koji se javljaju pod tim imenom (ponekad u kombinaciji s nekom drugom riječi); udio vode/vlage upitan (20 i više % pa se postavlja pitanje koliko smo u proizvodu kupili vode?); na deklaracijama se iskazuju vrijednosti (npr. udio dušika itd.) u rasponu od … do … pa se postavlja pitanje koliko je to stvarno; udio treških metala upitan; često se deklarira da je to “konjski gnoj” mada je svima jasno da tolike količine konjskog gnoje nema jer nema ni toliko konja!!!! i ključno – to NIJE GNOJ već kompost nastao od otpadaka, dakle OTPAD, bez tvari animalnog porijekla – gnoja (na jednoj od deklaracija doslovno stoji: “Period pretvorbe u gnoj 8-10 mj”!).

ORGANSKA GNOJIVA IZ GRA-ME

Danas su proizvođači, poznavajući sve prednosti i nedostatke navedenih oblika gnojidbe, osmislili prvo postupke, a potom i  dobili proizvode odnosno takva organska gnojiva prirodnog podrijetla iz kojih su uklonjeni svi nedostaci, a ipak sadrže sve njihove spomenute prednosti i kvalitete. Najkraće, takva gnojiva imaju sve potrebne makro (N, P, K)  i mikroelemente (B, Cu, Ca, Fe, Mg, Mn…), lako su topiva te su u njima sadržani hranjivi elementi tako lakše dostupna biljkama, uklonjen je neugodan miris, nema teških metala i sjemena korova, nema spora parazitskih gljivica i uzročnika bolesti, nema viška vode, lako se mogu distribuirati, a njihovom primjenom pozitivno se utječe na fizička i kemijska svojstva tla, a što sve utječe na povećanje prinosa.

4. ORGANSKA PELETIRANA GNOJIVA ITALPOLLINA


PREDNOSTI

- unos organske tvari koja nije spaljena tijekom procesa (strogo kontrolirani proces proizvodnje na 70° C gdje ne dolazi do spaljivanja organske tvari)

- bez umjetnih smola (za spajanje materije u pelete)

- visoki stupanj iskoristivosti (95%) tj., iskoristivost elemenata (N,P i K i dr.) je najmanje dvostruko odn. trostruko veća nego kod umjetnih NPK gnojiva (vidjeti prije kod NPK gnojiva)

- nema sjemena korova

- nema štetnih mikroorganizama, GMO organizama i ostataka lijekova (antibiotika). Na 1 gr. dolazi 800.000 anaerobnih i aerobnih bakterija koje se aktiviraju u tlu

- korištene sirovine vrhunske kvalitete : guano, kvasci, kokošji, pileći, goveđi i konjski gnoj, brašno od perja, borlanda (desalinizirani trop), pivarski trop

- 100% organski dušik, fosfor i kalij. Dušik se postupno otpušta pa se ne gubi. Fosfor ne podlježe fenomenu netopljivosti. Kalij potpuno organski, nije dervivat klorida ili soli

- niski troškovi distribucije (praktična pak. od 25 i 500 kg; dovoljna jedna gnojidba u sezoni zbog postepenog otpuštanja elemenata; pogodno za distribuciju mehaničim rasipačima; preporuča se uklopati 15 cm u zemlju, ali može i po površini npr. kod zatravljenih voćnjaka i vinograda; distribucija bilo kada sve do početka tjeranja izboja ili prije sadnje/presadnje)

- dodatak različitih mikroelemenata (B, Fe, Mg…)

NEDOSTACI

- nisu poznati.

Zbog čega toliko naglašavamo prednosti ovih organskih gnojiva?

Evo nekih brojki: u tlu do dubine od 15 cm u njemu sadržana fauna čini svega 0,08% svoje mase, ali je to istovremeno ne manje od 260 milijuna jedinki po kvadratnom metru što je u ukupnoj biomasi oko 150 g/m² što je ekvivalent težini dviju odraslih krava po hektaru biomase! No, taj odnos znatno varira ovisno o urodu, uzgojnoj praksi, vrsti tla, klimatskim uvjetima … No, moramo znati da su organizmi koji žive u tlu vrlo brojni i raznoliki, čak i unutar iste vrste. Oni stalno “rade”, ali su i u interakciji međusobno, ali i s biljkama.

Ovaj ekosustav uključuje:

- člankonošce, beskralješnjake kao što su kukci, mravi, grinje, pauci i dr. kukce

- gliste

- nematode

- gljivice

- mikroskopske nitaste alge

- protozoe

- bakterije…

Neki od ovih oblika života privremno nastanjuju tlo, a neki su u tlu stalno i nikada ga ne napuštaju.

Biološka aktivnost u tlu ima ključan utjecaj na strukturu i sastav tla. U tlu se stalno nešto događa – gradi se i razgrađuje, obnavlja, kopa i ruje, okreće i prevrće. Jednostavno, sve što se nađe na tlu i u tlu bude podložno nekom od bioloških procesa. Biološki i ciklički gledano, razgradnjom organske tvari

- nastaje CO2, voda i energija (razgradnja organske materije je oksidacija)

- odvija se mineralizacija, proces razgradnja organskih tvari u jednostavne organske spojeve, npr. CO2, amonijak, nitrate, sulfate, fosfate

- odvija se proces humifikacije – je najvažniji biloški proces u tlu u kojem se iz produkata razgradnje organske tvari, oksidacijom, polimerizacijom i kondenzacijom stvaraju novi ciklički, visokomolekularni, koloidni organski spojevi. Jednostavnije – raspadanjem nastaju složenije molekule ili “humus”.

PGPR (Plant Growth promoting Rhizobacteria – bakterije rizosfere koje utječu na rast biljaka)

Organska tvar ima svoja fizikalna i kemijska svojstva, ali i biološku aktivnost. Bez te biološke aktivnosti ona je beskorisna. Organska gnojiva iz Gra-me Italpollina sadrže 7.000.000 aerobnih bakterija po gramu te oko 90.000 anaerobnih bakterija po gramu. Dakle, jasno je da su ti proizvodi bogati PGPR-om i da se njima osigurava odvijanje procesa koje smo prije opisali, a koji su ključni za tlo i rast biljaka. A te bakterije djeluju na više načina: djeluju na prehranu i razvoj biljaka, povećavaju njihovu otpornost na stres i bolesti, mineraliziraju organske tvari…

15.01.2017.

ARHIVA