Nove sorte za vaš voćnjak

Ima mnogo “egzotičnih” sorti voćaka, još uvijek nepoznatih široj javnosti, koje možete saditi i u našim klimatskim uvjetima, a što vam i preporučamo, jer ćete ne samo uvesti neophodne novine u svoj voćnjak i u tome pokazati inovativnost, nego ćete biti iznimno zadovoljni njihovim plodovima. Ne samo da se radi o “egzotici” samoj po sebi zbog njihova naziva ili porijekla, već njihovi plodovi pružaju istinski užitak. Probajte!

 

ASIMINA (INDIJANSKA BANANA) – listopadno je drvo, može se uzgajati kao grm ili kao drvo, koje može narasti od 2,5 do 8 metara. Podnosi sva tla. Iznimno je otporna na niske temperature (do – 30 stupnjeva Celzijusa u stanju mirovanja). Plodove daje u trećoj godini nakon sadnje. Plodovi su slični banani ili mangu, dugi su od 7 do 15 cm. Težina plodova je od 50 do 500 grama. Plod okusom podjeća na bananu, mango i ananas (mješavina okusa). Bogat je ugljikohidratima, vitaminima i mineralima, osobito kalcijem i željezom. Ovu biljku nije potrebno prskati pa je s pravom nazivamo eko voćem. Listovi i peteljke mogu se koristiti kao prirodni pesticid. Listovi i grane mogu se koristiti u medicini jer sadrže antikancerogenu tvar asimicin.

 



FEIJOA (čit. feđoja) – i voćka i ukrasni zimzeleni grm ili manje drvce. Biljka dobro podnosi zimske temperature. Ipak, preporuča se biljku držati u posudi i za jake zime skloniti. Naraste do 3 metra visine. Može se uzgajati i kao živica. Kao i asmina, spada u tzv. ekološko voće jer nije potrebno prskanje. Plodovovi su jajastog izduženog oblika 4-6 cm u duljinu i 3-5 cm u širinu. Plod je vrlo ukusan i okusom podsjeća na ananas, jagodu i bananu. Plodovi sadrže veliku količinu prirodnog joda, vitamina C i drugih elemenata. Treba ih pobrati prije smrzavanja kako ne bi propali i odložiti u kartonske kutije da omekšaju i dobiju slatkoću. Osobito su otporni na truljenje pa dugo izdrže skladištenje.

 



PLANIKA MAGINJA – uzgaja se kao grm ili stablo, kao voćka ili ukrasni grm. Zimzelena je biljka. Obzirom da uspijeva u krajevima uz more, preporuča se sadnja u posude i sklanjanje u zimi. Plodovi postepeno dozrijevaju od listopada (od zelene prema crvenoj boji), kada počinje i cvatnja, što ovoj biljci daje posebnu draž. Plodovi su okrugli, dimenzije oko 2 cm. Bogati su C vitaminom, a kada su mekani sadrže i alkohol. U kozmetici se plodoivi planike koriste radi spravljanja preparata za njegu lica (omogućuje jednakomjerno tamnjenje kože). Bilja traži nešto kiselije šumsko tlo, ali s uzgojem nema problema jer dobro podnosi sušu, dok prskanje nije potrebno.

 



ŽIŽULA (KINESKA DATULJA) – uspjeva u primorskoj i kontenentalnoj klimi. Dobro podnosi niske temperature (do -25 stupnjeva Celzijusa). Otporna je na sušu i bolesti te ne traži prskanje. Stablo naraste od 2 – 5 metara u visinu, ali se biljku može oblikovati u grm. Nije zahtjevna u pogledu tla. Plod daje u trećoj godini nakon sadnje. Plodovi su smeđe boje (ili crvenkasti), a beru se od rujna. Koriste se svježi ili sušeni. Od plodova žižule rade se marmelade, sokovi i rakija. Zbog visokog sadržaja korisnih sastojaka i vitamina C, plod se koristi za sniženje krvnog tlaka i za liječenje želučanih i crijevnih tegoba. Lišće, kora i biljna masa koristi se za spravljanje čajeva. Poznavatelji tvrde da je dovoljno pojesti plod ili dva pa čak i nedovoljno zreo da bi se u trenutku odagnale tegobe u želucu u obliku grčeva i boli.

 



KAKI JABUKA – vrlo je interesantna i dekorativna biljka. U jesen postepeno mijenja boju lišća u žuto, pa kad lišće otpadne ostaju visjeti plodovi koji su bolji nakon što određeno vrijeme ostanu na stablu pod niskim temperaturama. Kod sadnje je važno odabrati što sunčaniji položaj. Plod daje već u trećoj godini nakon sadnje. Plodovi kakija su okrugli i dugoljasti, različite debljine. Bogati su kalijem, kalcijem, željezom i vitaminom A. Biljka dobro podnosi zimske temperature, ali pod uvjetom da te temperature ne traju predugo. Stoga se preporuča da se sadnica u prve dvije godine štiti oblaganjem, a stablo u kasnijim godinama oblogom npr. od kukuruzovine i folije kako bi se spriječilo ovlaživanje obloge pa time i smrzavanje.

 



AZIJSKA KRUŠKA (NASHI) – izvanredno rodna voćna sorta (između jabuke i kruške). Plodovi dozrijevaju oko dva tjedna prije kruške vilijamovke. Kod uzgoja stablo treba savijati posebnim savijačima grana kako ne bi previše okomito izraslo. Plodovi nashija su vrlo ukusni i aromatični, ali su i vrlo korisni za ljudski organizam jer pospješuju izlučivanje vode te time smanjuju količinu otrovnih tvari u tijelu, a zanimljivo je da ublažavaju učinak alkohola (mamurluk).


TREŠNJE NISKOG RASTA – možete odabrati sadnice niskog rasta visine 2 – 3 metra, a sadnice se sade u razmaku do 3 metra. Neke sorte pogodne su za sadnju i u posude pa će biti lijep ukras na balkonu ili terasi.


VIGRED – nova je sorta trešanja. Spada u srednje bujne sorte. Sorta je potpuno otporna na uobičajene bolesti, a nije osjetljiva na mraz. Plodovi su otporni na pucanje, što ovu sortu svakako čini vrlo interesantnom.


VICTORIA – nova je sorta grožđa nastala križanjem sorti Kardinal x Afus Ali (Regina). Grozd je velik i izdužen težine oko 800 grama. Meso bobica je hrustavo, sočno, skladnog i finog okusa.

 

30.03.2013.

 

 

 

 


 


ARHIVA