Klijanje krumpira u skladištima

 

Nakon sezone proizvodnje na otvorenom te vađenja krumpira, program zaštite krumipra nije završen. Potrebno je provoditi mjere kojima se uskladišteni krumpir čuva od proklijanja koje dovodi do gubitka težine i kakvoće te mogućeg prodora bakterija i gljivica na mjestima gdje probija klica, što u konačnici dovodi do gnjiljenja krumpira.

 

Na krumpirištima se čini najveća pogreška što se vadi još nedozreo krumpir, odnosno pokožica gomolja nije još dovoljno očvrsnula i guli se. Zrelost gomolja provjerava se tako da gomolj, držeći u ruci palcem druge ruke, pokušamo oguliti pokožicu gurajući palac prema naprijed. Ako ne uspijemo oguliti pokožicu, gomolji su spremni za vađenje. Zrela pokožica gomolja vrlo je važna za skladištenje krumpira. Takav krumpir može se dulje čuvati, manje krumpira dehidrira, a ulaz patogenih mikroorganizama u gomolje smanjen je, te se smanjuje i broj gomolja koji trule zbog skladišnih bolesti. Izvađen, krumpir je najbolje ostaviti nekoliko dana na zračnom, zamračenom mjestu da se prosuši. Nikako ne smije biti izložen izravnoj svjetlosti jer bi pozelenio. Stoga krumpir nepotrebno ne izlažite svjetlu i čuvajte ga u papirnatim ili jutenim vrećama, te kartonskim kutijama na hladnom i mračnom mjestu. U kućnom ambijentu idealan prostor za to je upravo vaš podrum, odnosno prostor gdje nipošto ne vladaju optimalni uvjeti temperature i vlage. Kao posljedica toga krumpir pušta klice koje se moraju skidati i po nekoliko puta, pogotovo na sortama krumpira koji ima kratko vrijeme mirovanja. Ako je ljeto vruće i suho, takav krumpir može početi s klijanjem već u vrijeme vađenja.

 

Zbog svega toga je uskladišteni krumpir nužno adekvatno i zaštititi. Kako bi spriječili gubitke koji nastaju klijanjem krumpira u skladištu, nužno je gomolje prije samog uskladištenja tretirati praškom koji sprječava klijanje konzumnog krumpira. U tu svrhu gomolje tretiramo pripravkom NEO-STOP u količini od 100 grama na 100 kg krumpira čime je krumpir zaštićen od klijanja u trajanju od tri mjeseca. Za male količine krumpira preporučuje se posipanje ravnomjernih slojeva krumpira od 5 do 10 cm navedenom dozom. Za skladištenje većih količina krumpira preporučuje se ravnomjerno posipanje po pokretnoj traci koja gomolje prevozi u skladište, uz utrošak 1 kg sredstva na 1 tonu krumpira.

 

 

Uporaba navedenog praha je više nego jednostavna. Dovoljno je pri spremanju krumpira u vreće, u trapove ili na hrpe isti jednolično zaprašiti. U novije vrijeme, za prašenje krumpira regulatorom rasta NEO-STOP vrlo su se praktične pokazale obične papirne vreće poput vreća od mekinja i sl. Ako je pak riječ o debelim naslagama, zaprašivanje treba provoditi po slojevima. Zaprašuju se suhi gomolji koje, prije same uporabe, treba dobro oprati. Karenca za NEO- STOP iznosi 1 dan. Osim sprečavanja gubitaka koji nastaju klijanjem krumpira, ovaj pripravak neizravno onemogućava prodor bakterija i gljivica u gomolj, te time otklanja i pojavu opasnog gnjiljenja krumpira. Pored toga, značajnije se smanjuju gubici koji se pojavljuju disanjem uskladištenih gomolja čime se gomolji štite i od gubitka vlage i hranjivih tvari. S druge strane, sjemenski krumpir nipošto ne smijemo prašiti navedenim preparatom niti taj isti krumpir smijemo držati u neposrednoj blizini zaprašenog krumpira. Dakle, kada sve sagledamo, jednom riječju, možemo ustvrditi da ukoliko krumpir za jelo zaprašimo NEO- STOP-om značajnije ćemo smanjiti gubitke koji se javljaju pri njegovu skladištenju, dok će sam krumpir ostati svjež i ukusan do uporabe.

 

 

 

NEO-STOP je jedini pripravak koji ima dopuštenje za primjenu u zemljama EU za ovu namjenu. Na tržištu se nalazi u praktičnim pakiranjima, prašilicama od 100 g i 1 kg za manje proizvođače, dok za velike proizvođače krumpira dolazi u vrećama od 25 kg. Odlikuje se bojom koja odgovara boji kore krumpira, a zbog niske koncentracije aktivne tvari (1%) razvrstan je izvan skupine otrova. Gomolji su nakon primjene sredstva zaštićeni 3 mjeseca. Ako se krumpir čuva dulje od 3 mjeseca, tretiranje se može ponoviti.

 

(Preuzeto sa www.agrochem-maks.com)

 

14.09.2014.

ARHIVA