Hranidba krava nakon teljenja

Krave nakon teljenja treba hraniti ukusnim obrocima upravo namijenjenim za svježe oteljene krave koje karakterizira visoka koncentracija energije, građevnih (proteini, zaštićene aminokisekine, makrominerali) i djelatnih tvari koje omogućuju da se što veća količina mlijeka proizvede iz hrane, a što manja iz tjelesnih pričuva (do 6 kg/d).

 

U obroku dominira koncentratna krma (krmne smjese) koja čini oko 60% suhe tvari. Međutim, udjel koncentrata varira ovisno o mliječnosti i hranjivosti voluminozne krme pa se kreće u rasponu od 50 do 70%. Krave nakon teljenja iz pričuva masti mogu proizvoditi 30% (6 kg/d) mlijeka, a iz pričuve proteina tri put manje ili 10% dnevne količine mlijeka (2 kg/d) pa suha tvar obroka mora sadržavati dosta (18%) sirovog proteina, a ako je niska konzumacija onda i nerazgradivog proteina. Ocjenjuje se i kondicija krava. Tijekom prvih 30 dana laktacije krave ne bi smjele gubiti više od 40kg/30 d. Gubitak više od 1 boda kondicije ili 90 kg težine tijekom prvih 60 dana laktacije ili njezin pad na manje od 2,75 povezan je sa 50%-tnom manjom uspješnošću prve koncepcije.

 

Radi prevladavanja manjka energije i proteina, krave se nakon teljenja pa do 28. dane hrane obrokom visokog sadržaja energije i osobito proteina. Zato krave nakon teljenja moraju jesti što veću količinu uravnoteženog obroka, budući da po svakom dodatnom pojedenom kilogramu suhe tvari daju 2,0 kg više mlijeka, pa će tako za svaku litru mlijeka više u vrhu dati 190-220 litara mlijeka više u cijeloj laktaciji.

 

Krave koje više jedu manje troše tjelesnu mast, rjeđe poboljevaju i prije ostaju bređe i zato primjenjujemo sve mjere koje stimuliraju uzimanje hrane, kao što je davanje koncentrata 1% od težine krave ili najmanje 6 kg/d, poboljšanje ukusnosti hrane (dodaje se 1 l/d po grlu melase ili primjerena količina aroma). Takav se obrok miješa i sjecka na prosječnu dužinu ne manju od 4-6 mm.

 

U obroku svježe oteljenjih krava ne smije biti više od 70% koncentrata (>25% škroba u ST), jer tada subkliničke acidoze i pH-buraga niži od 5,8 smanjuju aktivnost celulitičkih bakterija koje probavljaju vlakna pa je manji unos hrane i masnoće mlijeka.

 

Poželjno je davati što veću količinu pektina koji ima istu količinu energije kao i škrob, ali ne izaziva subkliničke acidoze (repini rezanci, sojina ljuska i lucerna).

 

Da bi krava pojela što više hrane, hrana mora biti stalno (>20 h/dan) na raspolaganju svježe oteljenim kravama.

 

Za toplinskog stresa, hranjenje noću (21 h) umjesto jutarnjeg (9 h) rezultira značajno višim unosom hrane, boljom mliječnošću i boljim sastavom mlijeka.

 

Uzimanje hrane stimulira i pozitivna bilanca kationa i aniona, a što se postiže visokom razinom kalcija, kalija i natrija u suhoj tvari koji djeluju povoljno na uzimanje hrane jer sprečavaju pojavu metaboličke acidoze koja je uzrokovana velikom proizvodnjom kiselina u buragu,ali i metabolizmom energetskih tvari u visoko mliječnih krava.

 

Kako obrok zbog potrebnog unosa velike količine energije sadrži nisku razinu vlakana (NDF oko 30%) i visoku razinu škroba (25-30%), radi sprečavanja subkliničke acidoze i niske masnoće mlijeka u njega se osobito ljeti dodaju 100-150 g natrijevog bikarbonata i 50 g/d magnezijevog oksida. Puferi ili žive kulture kvasaca obavezno se dodaju ako se krave hrane sa puno koncentrata koji sadrže brzo razgradivi škrob, a to su silaže biljke, zrna ili klipa kukuruza, sitnozrnih žitarica i malo lucerne.

 

Kravama koje su sklone ketozama i za stimulaciju mliječnosti treba davati propilen glikol 225 g/d, ili glicerol 0,5-1,0 L/d, ili 180 g/d kalcijevog propionata (KETOSTOP,PROTIKET,TERAKET).

ARHIVA