Folijarna prihrana vinove loze

Cilj je folijarne prihrane nadokanada potrošenih elemenata iz tla (kalij, kalcij, fosfor, dušik i dr.). Za rast i razvoj vinove loze, pokrakraj makroelmenata, potrebni su i mikroelemnti. Većinu elemenata biljka će uzeti iz tla, no nedostatke ćemo morati naknaditi folijarno.

 

 

Loza iz tla uzima znatne količine hranjiva pa ukoliko neko od njih nedostaje (ili je blokiran) s vremenom će se pojaviti siglal za nedostatak odnosno manjkavost. Svaki od nedostataka je specifičan i na poseban se način očituje, najčešće na listu koji je najosjetljiviji. Značajne prednosti u uzgoju vinove loze ostvariti ćemo primjenom organskih gnojiva (npr. Gra-ma drži vrhunska organska gnojiva ITALPOLLINA). U pravilu, njih unosimo u tlo u jesen i iznimno su važna za opskrbu elemtnima (N, P, K, Mg…) a i nisu podložna gubitcima te se postepeno otpuštaju.

 

Sadržaj hranjiva u biljci nije statičan, a na to su ukazale analize lista visnove loze. On se mijenja ovisno ovisno fazi razvoja. Najviše hranjiva sadrži tijekom pune faze vegetacije pa sve do srpnja, nakon člega pada. Prednost je folijarne gnojidbe u činjenici bržeg usvajanja i iskorištavanja elemenata te relativno brzom uklanjanju nedostataka. I tu Gra-ma ima rješenja pa u ponudi drži folijarna gnojiva ITALPOLLINA i to folijarna organska gnojiva kao i biljne aminokiseline.

 

Temeljni uvjet za prihranu putem lista je zdrava i dobro razvijena lisna masa. Folijarna gnojidba neće zamijeniti kvalitetnu (organsku)  gnojidbu putem tla, ali je najekonomičnija i brža za primjenu. Istraživanja su pokazala da je biljka u stanju preko lista usvojiti čak 90% gnojiva dok putem tla 10% od uklupne količine hranjiva. Na pjeskovitim (ilovastim) tlima folijarna gnojiva su 20% učinkovitija od gnojiva koja se unose u tlo.

 

Folijarna gnojidba omogućuje prihranu jednim specifičnim elementom ili s kombinacijom elemenata i u pravilu se može kombinirati sa zaštitom i tretiranjem protiv bolesti i nametnika, uz uvažavanje upozorenja proizvođača/distributera.

 

Znakovi nedostatka:

 

MAGNEZIJ – žutilo listova, rozgva je slabo razvijena, dok plod nije sladak; žutilo između žilica lista može zahvatiti cijeli list

MANGAN – najosjetljivije je starije lišće koje postepeno žuti te žutilom bude zahvaćen cijeli list

ŽELJEZO – nedostatak je kloroza; listovi na vrhu izbojaka su žuti i takvi ostaju do jeseni

BOR – na listovima se javljaju žute mrlje (bijele sorte)  ili crvene (crne sorte); prvo se javljaju na rubovima, a kasnije se šire prema unutrašnjosti lista; otežana cvatnja i oplodnja

KALIJ – listovi posmeđe i kasnije pocrvene; usporen rast biljke, korijen se slabo razvija, grožđe slabo dozrijeva i znatno ga je manje

FOSFOR – na rubovima lista se javlja ljubičasta boja, da bi kasnije postalo kao “oprženo”

DUŠIK – lišće se suši, kovrča prema gore, pupovi su sitni, a rozgva hrapava.

 

11.05.2013.

 

ARHIVA