Četiri kraljice naših vrtova

Borovnica, brusnica, aronija i goji – četiri su kraljice naših vrtova i voćnjaka. Zašto?

 

Borovnica Goji

 

Borovnica, brusnica, aronija i goji – već su gotovo udomaćene vrste sitnog (bobičastog) ploda. U zadnjih nekoliko godina potražnja za tim, u početku pomalo “egzotičnim” biljem, naglo je porasla. U čemu je tajna uspjeha?

 

Borovnica Brusnica Aronija Goji

 

BOROVNICA – na našem tržištu dostupne su dvije sorte: američka i europska borovnica. Za naše vrtlare razlika između tih dviju sorti i nije od neke osobite važnosti. Važno je reći da je borovnica vrsta koja dobro uspijeva u našim krajevima te je vrlo otporna. Zahtijeva kiselo tlo pa se preporuča dodavanje ili piljevine ili zemlje koja je uzeta ispod crnogorice. Najčešći neuspjeh u uzgoju borovnica upravo je posljedica izostanka dovoljne kiselosti tla. Pomaže prihrana pripravcima za prihranu rododendrona. Naraste do 2,5 ili 3 metra, grmolika je. Ne zahtijeva orezivanje, ali kad se grm “izrodi” pomaže pomlađivanje rezanjem starih grana. Plodovi su joj vrlo ukusni, a pripisuju im se brojna ljekovita svojstva (jačanje organizma, čišćenje krvi…).

 

BRUSNICA – je niskog i grmolikog rasta, ne viša od 25 cm, pokrovna je biljka (raste odnosno “puzi” po tlu i često služi za njegovo prekrivanje). Voli kiselo tlo. Plodovi zore prvi puta krajem srpnja, a drugi puta krajem rujna i iznimno su ljekoviti, prirodni su antibiotik, puni vitamina C… Njeni su plodovi prevencija raku debelog crijeva i dojke, kardiovaskularnih bolesti i štite od stresa.

 

ARONIJA – domovina joj je Sjeverna Amerika. Kao ljekovita biljka poznata je već Sjevernoameričkim Indijancima koji su osim plodova, za prehranu i spravljanje ljekovitih pripravaka, koristili i njeno lišće te koru. Iznimno je izdržljiva i otporna vrsta. Nezahtjevna je i pogodna za sadnju kao voćka ili ukrasni grm. Naraste od 1,5 do 2,5 metara. Cvate u svibnju dok plodove daje krajem kolovoza. Njezini su plodovi prava vitaminska bomba. Blagotvorno djeluju na jetru i žuć, smiruju grčeve i bolove u želucu, čiste krv, smanjuju krvni pritisak, smanju šećer u krvi… Sadrže visoku količinu biofenola, tanina, flavonoida i antocijana te visoke koncentracije karotena, koji štiti stanice od oštećenja, koji štiti stanice od oštećenja, oči od nastanka sive mrene, a kožu od oštećenja uslijed sunčanja. Tvari u plodovima odstranjuju teške metale iz tijela te se stoga preporuča bolesnicima oboljelima od raka ili onima koji su oboljeli uslijed neke teže bolesti ili su bili na operaciji.

 

GOJI (GOĐI) - (vučje bobice). Munjevito osvaja naše vrtove. Stiže s Himalaje gdje je poznaju već vrlo dugo kao iznimno ljekovitu biljku. Grmolika je biljka koja naraste od 1 do 3 metra u visinu. Bobice (plodovi) zriju od srpnja do listopada. Zbog brze oksidacije one se ne beru već se tresu s grana te se potom suše. Zbog iznimnih antioksidacijskih svojstava koristi se u tradicionalnoj kineskoj medicini, ali sve više osvaja i “zapad”. Naime, tajna je uspjeha u tome što goji plodovi sadrže elemente iznimnih antioksidantskih svojstava (npr. 100 grama goji bobica ima 25.300 jedinica dok 100 grama ploda suhe šljive ima tek 5.770 jedinica)!

 

Eto, vjerujemo da su ove fantastične biljke doista zaslužile naslov iz uvoda ovog teksta – “ČETIRI KRALJICE NAŠIH VRTOVA”

ARHIVA