Biljne aminokiseline

Što su biljne aminokiseline?

Glavna uloga aminokiseline jest izgradnja proteina. Proteini ili bjelančevine sastavni su dijelovi svake stanice koja čini osnovu života. Aminokiseline su molekule koje sadrže aminogrupu (-NH2) i karboksilnu grupu (-COOH) sljedeće kemijske formule: U strukturi formule H označava vodik, R označava promjenljivi radikal aminokiseline a COOH karboksilnu skupinu. Od brojnih aminokiselina, koje postoje u prirodi, samo dvadesetak aminokiselina nalaze se u staničnim proteinima. One su sastavni dio proteina, sastavni dio živih stanica, a ponašaju se kao prenositelji genetskih informacija. Upravo o broju i tipu aminokiselina ovise kemijska i biološka svojstva proteina. Ni jedan biološki proces ne može se dovršiti bez sudjelovanja aminokiselina, njihovih sastavnica ili derivata.

Čemu služe aminokiseline?

Sve aminokiseline nemaju jednaku važnost u biološkom ciklusu biljke, a prisutne su u biljci u različitim odnosima. U malim koncentracijama biljci su prijeko potrebni lizin, triptofan ili metionin. Za razliku od njih glutaminska i asparaginska kiselina, koje mogu prijeći u druge aminokiseline, prisutne su u biljkama u velikim količinama. Prolin sudjeluje u vodenom balansu biljke, pojačava staničnu stijenku što čini biljke otpornije na nepovoljne vremenske prilike. Glicin je prijeko potreban za formiranje biljnih tkiva i jedna je od prvih sastavnica u sintezi klorofila, a uz to pruža obranu od kloroze. Lizin i arginin važni su jer stimuliraju fotosintezu i usporavaju proces starenja. Sve aminokiseline važne su i međuovisne pa pomanjkanje jedne blokira sintezu drugih.

Zašto rabiti aminokiseline u ishrani biljaka?

Biljne aminokiseline, koje se nalaze u gnojivima ITALPOLLINA (zahvaljujući izboru posebnih sirovina i novostima u procesu proizvodnje), biljka vrlo brzo apsorbira i unosi u biljni sok. Zahvaljujući svojstvu brzog prolaza kroz stanične membrane aminokiseline ulaze u procese metabolizma pa mogu u samo nekoliko sati utjecati na funkciju biljke. Kada se biljka nalazi u stanju stresa ili u poteškoći da sintetizira aminokiseline, primjena gnojiva s aminokiselinama omogućava znatnu uštedu u energiji na razini stanice, ubrzava oporavak i uspostavljanje najpovoljnijih uvjeta za razvoj biljke.

Kada upotrijebiti biljne aminokiseline?

Sadržaj slobodnih aminokiselina različit je u ovisno o fenološkom stadiju i fiziološkom stanju biljke. U voćnih vrsta najveće su koncentracije u razdoblju mirovanja vegetacije, kada sinteza proteina pada, a nakupljaju se slobodne aminokiseline. U razdoblju porasta rezerve se iskorištavaju za sintezu proteina pa koncentracija postupno pada. Zato je za aplikaciju aminokiselina najpovoljniji trenutak kada biljka ima specifičan zahtjev za aminokiselinama a to su: vegetativni rast, formiranje i rast plodova. Osim toga, aminokiseline su potrebne za vrijeme mraza, suše ili kada je sinteza aminokiselina otežana zbog bilo kojeg razloga.

Zašto je povoljnija primjena biljnih aminokiselina u odnosu na animalne aminokiseline?

Sve aminokiseline nisu jednake. Jedna od podjela aminokiselina jest podjela na desne (D) i lijeve (L) aminokiseline, a odnosi se na položaj amino skupine u odnosu na ostatak lanca. Lijeve aminokiseline biljnoga podrijetla, zahvaljujući biokemijskim karakteristikama, biljka puno lakše apsorbira pa one imaju veću vrijednost u ishrani biljke nego desne aminokiseline ili aminokiseline životinjskoga podrijetla.

Lisna gnojiva ITALPOLLINA s aminokiselinama isključivo su biljnoga podrijetla (u proizvodnji se ne rabe otpaci životinjskog podrijetla niti ostatci iz štavionica kože). Zahvaljujući vlastitom procesu proizvodnje, ne sadrže ostatke antibiotika, koji bi mogli nastati u procesu fermentacije, niti teške metale (živu, olovo, krom i dr.), klor i ostale nepoželjne komponente.

ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST

Isključivom uporabom sirovina biljnoga podrijetla u proizvodnji gnojiva garantira se zdravstvena ispravnost gnojiva. U našim proizvodima nema rizika od kontaminacije s BSE (kravlje ludilo), Salmonellom, Escherichiom coli i drugim patogenima životinjskoga podrijetla

Zašto su Gra-mine aminokiseline bolje?

Djelotvornost gnojiva koja sadrže aminokiseline nije samo rezultat ukupnog sadržaja aminokiselina ili njihova stupnja agregacije nego i odnosa među pojedinim aminokiselinama u gnojivu. Naša su gnojiva najpovoljnija, za postizanje visoke djelotvornosti zbog podrijetla i procesa proizvodnje enzimatskom hidrolizom, u kojem aminokiseline dolaze u obliku i u odnosima najpovoljnijim za biljku.

Analizom aminokiselina koje se nalaze u biljkama dolazi se do zaključka da su (L) aminokiseline sve optički aktivne. Gnojiva Italpollina sadrže (L) aminokiseline i optički aktivne aminokiseline pa se ona razlikuju od sličnih proizvoda koji nastaju kiselinskom ili alkalnom hidrolizom. Zato naša gnojiva zadržavaju svoju najpotpuniju biološku funkciju. Samo (L) aminokiseline mogu biti asimilirane i upotrijebljene u biološkim ciklusima biljke. Biljka u enzimatskim funkcijama ne prepoznaje (D) aminokiseline i prema većini hipoteza biljka ih ne koristi u sintezi proteina. U nekim situacijama mogu čak izazvati fitotoksičnost.

 

29.06.2013.

ARHIVA